• Arkan kao simbol nasilja nad ženama

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Projekat „Tata Arkan” beogradskog umetnika Uroša Jovanovića premijerno je izveden u subotu, 1. avgusta, na sceni Kulturnog centra Pančeva. S obzirom da je premijera prvobitno bila najavljena za dan kasnije, u nedelju, odziv publike je bio zadovoljavajući. 

    „Tata Arkan” je umetnikov treći projekat ovakve vrste, a ono što ga čini posebnim jeste radi sa pet mladih učesnica iz Pančeva (Marijom Subajšić, Tamarom Stanisavljev, Draganom Nedeljkov, Sarom Abci, Katarinom Bahćuk) koje su se dobrovoljno prijavile da učestvuju u Uroševom performansu najavljenom kao “Pozorište kapitalističke surovosti – Sedam kapija Tebe”. Rad na projektu trajao je četrdeset i osam sati, pet dana po pet sati i dvanaest minuta, nakon čega je projekat premijerno prikazan u javnosti.

    U razgovoru sa Urošem saznajemo da on kao autor o svom projektu ne govori kao o klasičnoj predstavi. Prema njegovim rečima “to nije predstava s glumcima i radnjom koju ograničavaju tekst, akcija i natrpana scena”. Kako on kaže, reč je o performansu oko koga su se okupili umetnici, sa iskustvom ili bez njega, i prepustivši se mašti napravili scenski prikaz kao spoj pokreta, glume i igre. Njegovi projekti koncipirani su tako da su  „glumci” ujedno i reditelji. Komentarišući učešće žena i odsustvo muškaraca u pančevačkom projektu Uroš kaže da su žene hrabrije i smelije od muškaraca. Prema njegovom mišljenju muškarce privlače materijalne stvari, a žene akcija.

    Učesnici u pančevačkom projektu „Tata Akan” iskoristili su arhetip Željka Ražnatovića i njegov kult ličnosti kako bi javnosti skrenuli pažnju na prećutkivani problem nasilja u porodici, javnim institucijama, školama i vrtićima. Učesnice su govorile o ličnim temama i problemima, dok se kroz njihove potresne priče provlačio lajtmotiv izdaje. 

    Uroš Jovanović je diplomirao pozorišnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirao je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, Narodnom pozorištu u Beogradu, Užicu i Kragujevcu. Njegov rad odlikuje promocija atletskog pozorišta, a njegova osnovna ideja u radu je pokušaj da plesom i igrom „razbije“ zapadnjačke podele teatra na balet i pozorište, i tako pokaže publici da je telo dovoljan rekvizit da se napravi jedno umetničko delo.

    O pančevačkom projektu Uroš kaže: „Ovo nije dokumentarno bavljenje određenom porodicom, već pokušaj da se progovori o nasilju nad ženama, kao i o buntu koji proističe iz činjenice da se žene teško oslobađaju tog nasilja.“ On je dodao da su ovakvi projekti ujedno i mala ostrva gde žene mogu na 48 sati da pobegnu, opuste se, osete slobodu i progovore o onom što ih tišti u svakodnevnom životu. 

    Polazna ideja dosadašnjih Uroševih projekata bila je želja da pokaže da se kroz umetničko stvaranje čovek može osloboditi problema tako što će ga podeliti s publikom. Opredeljujući se za atletski teatar sa akcentom na telo i pokret, beogradski umetnik izražava protest protiv tradicionalističkog pozorišta u kojem je sve, kako kaže, podređeno tekstu. 

    „Tata Arkan” dokazuje da je moguće stvoriti pozorišni projekat za samo dva dana aktivnog rada, i na taj način prilagoditi se brzini života koje donosi kapitalističko društvo. Vođen Brehtovom idejom da umetnost postoji sama za sebe i ne donosi profit, Uroš je želeo, nazivajući ovaj poduhvat “pozorištem kapitalističke surovosti”, da pokaže da prava umetnost ne donosi novac, već strast i ljubav.

    Projekat „Tata Arkan” beogradskog umetnika Uroša Jovanovića premijerno je izveden u subotu, 1. avgusta, na Sceni Kulturnog centra Pančeva. S obzirom da je premijera prvobitno bila najavljena za dan kasnije, u nedelju, odziv publike je bio zadovoljavajući. 

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura

    Vek pančevačke biblioteke

    Jubilarna godina biće godina modernizacije, kako bi se još veći broj sugrađana animirao da koristi pogodnosti čitaonice sa 110 mesta, knjiškog fonda od oko 200.000 knjiga i preko 50 serijskih […]