• Najviše neželjenih reakcija na citostatike i antibiotike

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Tokom ove godine prijavljeno je ukupno 675 slučajeva neželjenih reakcija na različite lekove, što je nedovoljno da bi sistem praćenja bezbednosti medikamenata bio na nivou evropskih zemalja.

    U Agenciji za lekove i medicinska sredstva, koja prikuplja ove podatke, objašnjavaju da je za citostatike i antibiotike i očekivan najveći broj reakcija, s obzirom na prirodu bolesti onkoloških bolesnika i samog mehanizma dejstva citostatika. Slično važi i za antibiotike, pošto imaju široku primenu u svim uzrastima.

    Prema ranijim podacima, neželjeni efekti češće su bili zabeleženi kod žena nego kod muškaraca, a prema starosnoj strukturi, najčešće su u populaciji od 18 do 59 godina.

    Simptomi koji ukazuju na reakciju koja nije uobičajena nakon uzimanja nekog leka najčešće su se ispoljavali na koži, potkožnim tkivima, nervnom i gastrointestinalnom sistemu. Sve je to moglo bilo propraćeno povećanom temperaturom, koprivnjačom, osipom, mučninom, povraćanjem, svrabom, glavoboljom, dijarejom.

    Za sada nisu uočene neke nove informacije koje bi ukazivale na promenu bezbednosti lekova koji se već duže vreme nalaze na tršitu. Međutim, praćenje neželjenih reakcija na dijetetske suplemente i sredstva opšte namene nije u opisu posla Agencije.

    Šta uraditi kada se javi neželjena reakcija na lek

    Ukoliko pacijent posumnja da je simptom koji se kod njega ispoljio neželjena reakcija na lek odmah treba da:

    1. Ponovo pročita uputstvo, jer su u njemu navedene neželjene reakcije koje se mogu očekivati pri primeni, kao i preporuke kako se postupa u slučaju da se ispolje ozbiljnije neželjene reakcije.

    2. Hitno se obrati lekaru ili farmaceutu, jer će oni dati stručni savet u vezi sa daljom primenom leka za koji postoji sumnja da je izazvao neželjenu reakciju. Tako na primer, odmah se obustavlja dalje uzimanje leka, menja se terapija, smanjuje se doza leka.

    3. Prijavi tegobe ALIMS-u, putem online aplikacije ili popunjavanjem obrasca za prijavljivanje neželjene reakcije za pacijente. ALIMS će prijavu obraditi, uneti u Nacionalnu bazu i slučaj će postati deo dokumentacije o bezbednosti leka. Prijava neželjenih simptoma za koje postoji sumnja da su izazvane lekom koji pacijent koristi može pomoći da se neželjena reakcija izbegne ili da se smanji njena učestalost.

    Opširnije na sledećem linku. 

    Pacijenti koji su koristili citostatike i antibiotike ove godine su imali najviše problema, odnosno neželjenih reakcija na lekove.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo