• Pomažemo deci da ne odustanu od obrazovanja

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Na prvi dan početka drugog polugodišta neposredno posle ledenog talas svratili smo u srednju Tehničku školu “23. Maj” gde nam je Nataša Zečević, direktorka, ali i predsednica Aktiva direktora srednjih škola Pančeva, potvrdila da su učenici u školu stigli. U ovoj školi je 865 učenika i mnogi putuju a neki čak i iz Vršca i Smedereva. Svakodnevno. Direktorka Zečević prenosi i informacije iz drugih škola da prvi dan protiče normalno.

    Direktorka, vi ste i predsednica Aktiva direktora srednjih škola Pančeva. Okupljate li se redovno ili po potrebi?

    Škole uglavnom rade po ustaljenom redosledu, neki zadaci nam uvek padaju u isto vreme, i onda se okupljamo. To bi se moglo nazvati redovnim sednicama. Recimo oko početka školske godine, oko plana upisa, budžeta… Ali smo stalno u kontaktu, na vezi, i sve probleme rešavamo zajedno.

    Svedoci smo pada standarda u društvu. Verovatno je tako i u porodicama. Kako se to odrazi na učenike. Da li je manje novca direktno i manja motivacija da se srednja škola završi?

    Ekonomska situacija kada su učenici naše škole u pitanju, a mislim da je to slučaj sa svim srednjim stručnim školama, je loša. Ako razmišljamo o tome zašto dete ne bi završilo srednju školu na prvom je mestu siromaštvo. I to je ono što je poražavajuće. Na probleme u oblasti učenja mi kao škola možemo da lako reagujemo pa da organizujemo individualizovanu dopunsku nastavu. Ali ako dete nema novca da plati mesečnu kartu da stigne do škole, ima neki najmanji obrok tokom boravka u školi, nema šta da obuče da dođe po ovom hladnom vremenu – onda je to problem koji je za školu teško rešiv.

    Što je razdaljina sa koje učenici stižu veća verovatno su veći i problemi. Spomenuli ste Smederevo. Odakle sve dolaze učenici u vašu školu?

    Pančevo je kao regionalni centar i centar srednjeg obrazovanja. Sve do Vršca ili Zrenjanina nema smerova kojih ima u Pančevu. Recimo mi obrazujemo geodete a njih ima još u Beogradu i Novom Sadu.  Severnije verovatno u Subotici. Tako da deca koja žele da budu geometri kad porastu prelaze i po 70 i 80 kilometara da bi došli do željenog zanimanja. Takve se stvari ponavljaju u Mašinskoj, Elektrotehničkoj, Medicinskoj….Praktično smo što se srednjih škola tiče centar jednog šireg regiona od Južnog Banata.

    I onda jeste srednja škola besplatna, ali školovanje dece nije.

    Ta deca ili svakodnevno putuju ili se roditelj odlučuju da oni žive negde privatno. Što je opet strašno za dete od 14 godina da ne bude pod kontrolom roditelja. I tako stiže do problema Pančeva koje nema dom za učenike. Veliki grad sa 7 srednjih škola a doma za učenike nema.

    U kontaktu ste sa kolegama pa sigurno znate koji sve gradovi, a ima ih i manjih od Pančeva, ima domove učenika.

    Mnoge i mnogo manje sredine imaju domove. Ne znam što mi nemamo. Sećam se priča da je Pančevo imalo dom za učenike a šta se sa njim desilo ne znam.  Mislim da bi za svu tu decu bilo od značaja da Pančevo ima učenički dom. Znam recimo da u Vršcu postoji. Da je dobar i da gledaju da povećaju kapacitete. A ne znam da se u Pančevu nešto dešava na tu temu.

    Vi ste na čelu jedne od škola koja je uspela da obezbedi podršku učenicima kako bi ih što manje, pretpostavljam iz materijalnih razloga, odustalo od srednje škole?

    Razmišljali smo šta bi neka humanitarna organizacija mogla da nam pomogne a da to nije oprema za obrazovanje došli smo u kontakt sa oraganizacijom FIN ŠER i onda su oni rekli da je njihova misija baš sprečavanje siromaštva. A neki od naših učenika nemaju za mesečnu kartu, za užinu u školi, za opremu za fizičko. I onda smo krenuli u saradnju sa njima pa 44 učenika u naredne dve školske godine imati obezbeđene mesečne karte, užinu i opremu za fizičko. Ova organizacija iz Nemačke nam je za sve to donirala nešto malo manje od 20.000 evra. I to nam mnogo znači. Ono što je bilo poražavajuće je podatak da kada smo pravili interni konkurs gde od 60-tak učenika koji su konkurisali najveći prihod po članu domaćinstva bio nešto preko 5.000 dinara. Svi ostali su imali manje. Znači da učenicima ozbiljno treba podrška.

    I neke druge ste programe realizovali.

    Nekako smo se posebno posvetili toj priči na sprečavanju osipanja učenika kako bi ih što više završilo srednju školu. Bili smo jedna od pilot škola u Srbiji u programu koji je bio pod pokroviteljstvom UNICEF-a a vodio ga je Centar za obrazovne politike uz podršku Ministarstva prosvete, i zvao se “Sprečavanje osipanja učenika iz obrazovnog sistema Srbije”. To smo radili dve godine i mislim da smo i zbog toga malo senzitivniji prema toj grupi učenika. Razumeli smo koliko je bitno da što veći broj, ili skoro svi, završe školu. Koliko im to kasnije osigurava bolji život, srećniju budućnost i veće lično zadovoljstvo. A na nekom opštem planu vodi ka zemlji koja ima zadovoljne građane, pa tako i bolju budućnost. U suprotnom, ako deca ne završe školu, sveko onaj ko ispadne iz obrazovnog sistema kroz socijalna davanja, izračunali ljudi, mnogo košta upravo državu.

    Pored ove ideje da bi i Pančevo trebalo da osnuje i izgradi dom učenika bila je proteklih godina i ideja da se školska uprava vrati u Pančevo. Ili bar jedan njen deo. Od kakvog je to značaja?

    Ide stalno ta priča i vrti se. Ne znam od kolikog bi to bilo značaja. Čini mi se da ne bi.

    Ne tako davno bila je aktivirana priča o dualnom obrazovanju. Spominjana nemačka iskustva nemački model. Onda su se ljudi setili da je to nekada i kod nas postojalo. A nešto od toga i dalje postoji.

    Ima kod nas sve vreme. Mislim da i u stručnim školama. Pa učenici Medicinske škole provode po dve, tri dana nedeljno u bolnici. To je dualno obrazovanje jer su već tokom škole na radnom mestu gde će biti posle škole. Ono što kod nas ne postoji a to je da učenici budu još i plaćeni za to što rade. To je ono što imaju Nemci. Gde ja tu vidim problem, pa mi još uvek nemamo poslodavce koji bi bili spremni da prime veći broj učenika. U našoj školi frizeri imaju dualno obrazovanje od kad postoje. Škola je potpisala ugovor sa poslodavcima pa deca idu u frizerske salone i tamo obavljaju praksu. Ko bude dobar posle završetka škole ostane u tom frizerskom salonu.

    Očigledno postoji to dualno ali je pitanje da li postoji mesto za svu decu i za sve smerove.

    Tu gde privreda može da podupre škola je uvek raspoložena deca imaju praksu.

    Nekada je ovo bila hemijska škola jer je Pančevo bio grad i hemijske industrije.

    Pre par godina smo pokušali da školujemo hemijsko tehnološkog tehničara . To je najbolji smer koji može da izađe iz srednje stručne škole i da učenika uputi na studije tehnologije. Ali odziva nema. Nemaju deca gde da rade. Vi bolje od mene znate koliko se smanjuje broj zaposlenih u Rafineriji, Azotari i Petrohemiji i šta se tamo dešava. Nema potrebe da mi školujemo kadar za biro. I onda smo se mi prebacili na zaštitu životne sredine, što je interesantno i za naš grad i državu i za čitav koncept Evropske unije. Pa školujemo tehničare za reciklažu što je opet vrlo perspektivno zanimanje.

    Osnivači srednjih škola su u Novom Sadu, to su pokrajinske vlast. Plate stižu iz republike, a troškove škola pokrivaju pokrajina i grad Pančevo. Kakav je saradnja?

    Imamo dobru saradnju sa Gradom i većnicom za obrazovanje i većnikom za socijalna pitanja. Preko gradskih konkursa opremili smo i kabinet za grafičare,  i arhitektnosko geodetski biro. Grad izlazi u susret. Plaća sve što je potrebno. Škola, ali nijedna škola u Pančevu nije nikada bila u blokadi – čega po Srbiji ima. Ne možemo da se žalimo. Toliko koliko ima i koliko sun am odredili daju uredno i tu nema problema. Nova većnica za obrazovanje magistar Tatjana Božić ima puno razumevanja za srednje škole. Sve što smo izneli kao problem odmah se uključila u rešavanje. Odlična saradnja. Sve pohvale. Što se tiče pokrajine, sekretarijat za obrazovanje raspisuje konkurse svake godine. Mi konkurišemo a oni nekako pošteno podele to što imaju. Prošle godine svima koji su konkurisali jednako. Ove godine su najavili da će konkursi biti malo kasnije. Sa pokrajinskim sekreatarijatom za sport i omladinu smo radili čak tri projekta u prethodnom periodu. Rekonstruisali smo terene u dvorišu pa smo napravili tartan teren za košarku i odbojku. I napravljena je teretana na otvorenom isto na tartanu. Dve godine smo bili uključeni u projekat zdravstvenog vaspitanja o reproduktivnom zdravlju što je značajno uticalo na naše učenike drugog razreda. O tome im treba uvek pričati jer oni stvarno puno toga ne znaju. I radili smo sprečavanje nasilja u sportu. Naše iskustvo je da svako ko popuni kompletnu dokumentaciju i zna šta hoće od pokrajine može da dobije podršku. Od republike još uvek ništa nismo tražili pa nemožemo da kažemo ni kakva su nam iskustva. Ali sada smo u priči oko rekonstrukcije čitave škole kako bi se popravila energetska efikasnost.  Što bi podrazumevalo promenu fasade, celokupne stolarije i podova. Možda i izolacija ploče ispod krova koji smo uradili posle letošnjeg grada sredstvima osiguranja. Po našem projektu mi bi popravili energetsku efikasnost škole za dva razreda. Što je odlično.

    U dvorištu još ostade neuređen fudbalski teren?

    Da. On je dalje travnat ali ne može da se koristi jer je neravan i nebezbedan. Tu smo razmišljali i pravimo projekat da tu napravimo rukometni teren sa tribinama i trim stazom. Da služi i za mali fudbal. To naravno za učenike ali može da bude interesantan i našim sugrađanima. Mi inače školski prostor ne izdajemo. Ali smo potpuno otvoreni da kada nije nastava i kada nisu učenici na terenu svako može da dođe da igra basket. I ja sam presrećna kad vidim da se tu deca okupljaju i igraju basket. I čuje se smeh i graja. 

    Ne bez ponosa direktorka nam je pokazala i učenički klub u podrumu škole. Ove prostor uređen tako da i više odeljenja mogu uporedo da ga koriste. Spomenula je i dodatno uređenje dvorišta. A ideja je da bude izgrađena letnja učionica.

    Na prvi dan početka drugog polugodišta neposredno posle ledenog talas svratili smo u srednju Tehničku školu “23. Maj” gde nam je Nataša Zečević, direktorka, ali i predsednica Aktiva direktora srednjih škola Pančeva, potvrdila da su učenici u školu stigli.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo