• Sistem ne odgovara na potrebe dece sa smetnjama u razvoju

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    U okviru projekta koji realizuje Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S, uz podršku Evropske unije i Fondacije za otvoreno društvo, u partnerstvu sa Inicijativom za inkluziju „VelikiMali” i Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti, u ponedeljak, 21. decembra u Gradskoj upravi grada Pančeva održan je okrugli sto na temu obrazovanja dece sa smetnjama u razvoju koja žive u ustanovama socijalne zaštite. Realizaciju okruglog stola u Pančevu organizaciono je podržao Savet za rodnu ravnopravnost Skupštine grada Pančeva. Na skupu su učestvovale Biljana Janjić, koordinatorka projekta, Valentina Zavišić, iz Inicijative za inkluziju „VelikiMali”, Dragana Malidžan Vinkić, saradnica za inkluzivno obrazovanje u Grupi za socijalnu inkluziju Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Kosana Beker, zamenica poverenice za zaštitu ravnopravnosti.

    Prisutnima, među kojima su bili predstavnici Gradskog veća, članovi udruženja osoba sa invaliditetom i udruženja učitelja iz Pančeva, najpre se obratila Biljana Janjić, iz Inicijative MDRI-S, koja je predstavila rezultate istraživanja „Obrazovanje kao preduslov ravnopravnosti i života u zajednici“. Ono je obuhvatilo četiri rezidencijalne ustanove u kojima su smeštena deca sa smetnjama u razvoju, dve male domske zajednice, šest škola za obrazovanje mališana sa invaliditetom, a održano je i pet fokus grupa sa zaposlenima u osnovnim školama (jedna i u Pančevu). Rezultati su pokazali da samo 30 odsto dece smeštene u domovima pohađa školu i da odluku o tome da li će se oni obrazovati u pojedinim slučajevima donose direktori takvih centara, što nije u skladu sa Ustavom.

    „Zakon je jasan i predviđa da svako dete mora ići u školu, a na nama je da pronađemo način kako to da sprovedemo. Ogromne su razlike između ustanova, tako u jednoj od njih čak 80 odsto dece ide u školu, dok je u ostalim domovima taj procenat veoma nizak-18 i 25 odsto“, rekla je Biljana Janjić.

    Ona je napomenula da je istraživanje pokazalo da postoje i organizacioni problemi kada je obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju u pitanju, da nedostaje podrška lokalnih samouprava i da su pedagoški asistenati preko potrebni. Napomenula je da trenutno sistem i praksa ne odgovaraju na potrebe dece sa smetnjama u razvoju.

    Pre petnaest godina gotovo je bilo nemoguće upisati dete sa invaliditetom u školu. Danas je prema mišljenju Valentine Zavišić, iz Inicijative „VelikiMali“, napravljen pomak u tom pogledu, ali današnji izazov je da mališani ostanu u sistemu obrazovanja i da napreduju.

    Grupa za socijalnu inkluziju Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja počela je da radi pre tri meseca, sa ciljem da obezbedi primenu propisa u inkluzivnom obrazovanju, unapredi rani razvoj kod dece, kao i kompetencije zaposlenih u obrazovnim ustanovama. Dragana Malidžan Vinkić, saradnica u toj grupi, najavila je da se sledeće godine očekuje izrada Pravilnika o pedagoškoj asistenciji i unapređivanje ostalih propisa iz oblasti inkluzivnog obrazovanja. Dodala je da je obuka za pedagoške asistente (koji su Pančevu preko potrebni) jako skupa za našu zemlju, te da će se na tome tek raditi.

    Prema izveštaju Poverenika za zaštitu ravnopravnosti u oblasti obrazovanja najviše su diskriminisani Romi i deca sa invaliditetom. Kosana Beker, zamenica poverenice za zaštitu ravnopravnosti naglasila je da se tom nezavisnom telu, koje ima nadležnost da reaguje u slučaju diskriminacije, retko obraćaju roditelji dece koje su smeštena u institucijama.

    „То je pokazatelj da je njima i svim drugim roditeljima dece sa smetnjama u razvoju onemogućen pristup pravima i informacijama. Smatram da kao društvo treba da doprinesemo da se određenim ranjivim grupama da šansa i da se nađe način da im se pomogne”, zaključila je Kosana Beker.

    Srbija spada u jednu od država sa najnižom stopom dece koja su institucionalizovana, a trenutno je 900 mališana smešteno u domove. Kako su naglasile učesnice skupa, iako je postignut veliki uspeh u izmeštanju ove dece u hraniteljeske porodice i dalje postoji potreba da se broj smeštaja poveća jer su institucije za ove mališane nestimalutivno okruženje, a mogu biti i opasne za razvoj deteta.

    I. Predić

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo

    PU PANČEVO: Pojačana kontrola saobraćaja

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u periodu od 25. aprila do 1. maja 2024. godine sprovešće akciju pojačane kontrole saobraćaja usmerenu na otkrivanje i […]