• Marcišor u Banatskom Novom Selu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

     

    Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ pokušala je da oživi tradiciju praznika Marcišor (Mărțișor), koji su nekada proslavljali Rumuni iz Banatskog Novog Sela. Prvi martovski dan bila je prilika da se učenici ove škole upoznaju sa starim običajem svojih predaka, zbog čega su đaci, nastavnici, učitelji i vaspitači priredili izložbu i priredbu „Marcišor – tradicija i legenda“ (Mărțișor – tradiție și legendă). Naučili su kako napraviti marcišor, šta simbolizuje i kako s njim postupati. 


     

    Marcišor je rumunski praznik koji simbolizuje početak proleća. Proslavlja se 1. marta, kada se razmenjuju ručno napravljeni pokloni – marcišore. Prave se od crvene i bele vunice ili končića koji se prepliću, uz dodatak ponekog simbola sreće i proleća (detelina s četiri lista, srce, potkovica, leptir, visibaba). Crvena boja predstavlja zimu, a bela proleće.

     

    Marcišore simbolizuju i preplitanje dobra i zla, zime i proleća, a poklanjaju se devojčicama i ženama 1. marta, koje bi ih nosile do dve nedelje blizu srca. Nakon tog perioda marcišor se okači o granu drveta kada procveta i ozeleni. Postoje brojne legende koje su u vezi sa ovim praznikom, a sve zbog dugog veka trajanja ovog običaja u koji su nekada verovali Dačani, Tračani na ovim prostorima. Danas Marcišor simbolizuje drugarstvo, poštovanje, povezivanje, toleranciju i podseća na bogatu kulturnu baštnu Rumuna. 
    Mărțișor je deminutiv reči marț na rumunskom, što bi značilo „mali mart“.

     

    Pomoć su ukazale članice Udruženja žena „Novoseljanke/Boboacele“, koje su u holu škole pravile marcišore i poklanjale ih deci.

    Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ pokušala je da oživi tradiciju praznika Marcišor (Mărțișor), koji su nekada proslavljali Rumuni iz Banatskog Novog Sela.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura

    Vek pančevačke biblioteke

    Jubilarna godina biće godina modernizacije, kako bi se još veći broj sugrađana animirao da koristi pogodnosti čitaonice sa 110 mesta, knjiškog fonda od oko 200.000 knjiga i preko 50 serijskih […]