• Duh Brazila i u Pančevu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Pričali smo sa Dušanom Sudžukovićem, trenerom kapuere u Pančevu, koji nam je objasnio zašto se opredelio za ovaj sport.

    Hod na rukama, akrobatski pokreti nogama i telo izvijeno kao most – neobičan spoj muzike i akrobatike su neke od reči koje mogu opisati ovu nesvakidašnju veštinu. Kapuera predstavlja ne samo vid otpora porobljenog stanovništva, već i tradiciju i istoriju jednog naroda. Opasne borbene tehnike, skrivene ispod maske moćnog akrobatskog plesa, služile su kao jedini vid ustanka protiv nemilosrdnih robovlasnika.

    Nastanak i razvoj kapuere

    Kapuera je umetnička forma koja uključuje elemente borilačke veštine i plesa. Nastala je u 16.veku u kolonijalnom Brazilu, a praktikovali su je robovi iz Afrike.
    Priznata je kao nacionalni sport 1937. godine kada je u Salvadoru, majstor Bimba (Manoel dos Reis Machado) otvorio prvu školu koja je zakonski registrovana. Škola se zvala „Centro de Cultura Fisica Regional“. Sistematizovano učenje majstora Bimbe koje je nazvano Kapuera Regional je izvršilo veliki uticaj na svet kapuere. Majstor Paštinja (Vicente Ferreira Pastinha) je 1942. godine otvorio prvu kapuera Angola školu. Ova dva majstora smatraju očevima moderne kapuere.
    Kapuera predstavlja nematerijalnu baštinu Brazila i od 2014. godine je pod UNESCO zaštitom.

    Jačanje volje, duha i tela

    Jedna od najvećih grupa u Srbiji i u svetu je grupa Senzala. Osnovana je šezdesetih godina prošlog veka od strane mladih entuzijasta iz Rio de Žaneira. Grupa je brzo rasla, 1974. godine su majstori su počeli da se granaju i podučavaju u različitim delovima grada, uspostavljajući različite škole i lokalne zajednice. Danas, grupa Senzala je ogromna zajednica sa hiljadama studenata, učitelja i majstora, rasprostranjena po celom svetu.

    Dušan Sudžuković, apsolvent na Visokoj Građevinskoj školi u Beogradu trenira kapueru sedam godina i za info013 Lifestyle je otkrio zbog čega se opredelio za ovaj sport:

    Da postanem kapuerista inspirisala me je pozitivna energija ljudi u grupi u kojoj treniram i ekipa sa kojom volim da provodim vreme i van treninga. Kapuera mi se oduvek činila zanimljiva, a kad sam počeo da treniram tek sam onda video i koliko.

    Dušan dodaje da osim borbe i plesa postoje i drugi aspekti kao što su akrobacije, kretanje, strategija, muzika koja uključuje i sviranje i pevanje. 

    Takmičenja u grupi ne postoje, ali se organizuju rode (hode) na kojima članovi kluba demonstriraju šta su naučili. Najveći događaj je Batizado, ceremonija tokom koje kapuerista ulazi u svet kapuere  i dobija novi ili prvi pojas. Ceremonija se organizuje jednom godišnje, a dani su isplanirani u treninzima po šest ili sedam sati. Tokom treniranja i prema upornosti u vežbanju, kapuerista može da napreduje u bojama pojaseva.

    Kapueru preporučujem svima, ne postoje ograničenja u godinama, svako može da nađe neki segment u kapueri  koji mu odogovara. Uslov za pristup je samo dobra volja. U klubu nas trenutno ima desetak, ali primamo nove članove.

    Kroz kapueru se snaži volja, duh i telo, dobar kapuerista uvek vidi izlaz iz svake situacije. Kapuerom se stiče snaga, kondicija, eksplozivnost, fleksibilnost, koordinacija pokreta, poboljšavaju se refleksi, razvija se osećaj za ritam i mašta. Više o treninzima na FB stranici.

     

    Hod na rukama, akrobatski pokreti nogama i telo izvijeno kao most – neobičan spoj muzike i akrobatike su neke od reči koje mogu opisati ovu nesvakidašnju veštinu. Kapuera predstavlja ne samo vid otpora porobljenog stanovništva, već i tradiciju i istoriju jednog naroda.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]