• Epidemija malih boginja preti i nama!

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    U epidemiji malih boginja koja je zahvatila Rumuniju od kraja prošle godine, proširila se na Mađarsku i preti da stigne i u Srbiju, već je obolelo oko 3.500, uglavnom dece, a 17 ih je umrlo.

     

    Epidemiolozi tvrde da imamo realan razlog za strah da će se infekcija proširiti i kod nas. Problem je, naglašavaju, veliki, jer je broj vakcinisanih MMR vakcinom, koja štiti od morbila, drastično smanjen, a zagovornici teorije o štetnosti ove vakcine sve su glasniji.

    Pedijatri i epidemiolozi tvrde da je masovna imunizacija neophodna i da je samo MMR vakcina za poslednjih 15 godina spasila 20 miliona života. Antivakcinalni pokret u Srbiji, međutim, poslednjih godina je sve jači, pa je samo u Beogradu pokrivenost ovom vakcinom svega 65 odsto, što je za čak trećinu manje od minimalnog za postizanje kolektivnog imuniteta na ovu zarazu.

    Prema rečima neonatologa zamenika predsednika Udruženja pedijatara Srbije Georgiosa Konstantinidisa vakcina je u načelu civilizacijska tekovina i ona je, sasvim sigurno, kroz istoriju spasila više života od bilo kog velikog vladara ili političara.

    Vakcina štiti od veoma ozbiljnih bolesti koje mogu da dovedu do teškog oboljenja sa mogućnim brojnim komplikacijama i smrtnim ishodom. Pre široko dostupne imunizacije protiv malih boginja, osamdesetih godina 20. veka, od ove bolesti je umiralo 2,6 miliona dece godišnje, a 2015. godine je umrlo 20 puta manje – 134.000 dece, većinom uzrasta do pet godina. Smrtni ishod je najčešći kod dece ispod pet godina i kod starijih od 20 godina. Smrtnost je od 2000. do 2015. u svetu opala je za oko 80 odsto zahvaljujući imunizaciji„, kaže sagovornik „Novosti“.

    Kako kaže Konstantinidis, kada postoji visok procenat vakcinisanih osoba, postoji takozvani kolektivni imunitet. Ako jedna osoba oboli, ona neće moći da zarazi druge jer su vakcinisane, a oni koji nisu mogli da budu vakcinisani iz medicinskih razloga imaće manje šanse da obole jer se virus neće širiti.

    S druge strane, ako ima mnogo nevakcinisanih, oni će u kontaktu sa obolelom osobom oboleti i dalje širiti infekciju„, kaže dr Konstantinidis i dodaje da su male boginje oko pet puta zaraznije od gripa. Virus morbila je toliko zarazan da će oboleti 90 odsto osoba koje nisu vakcinisane a dođu u kontakt sa obolelom osobom.

    Iako je ovo uopšten stav zvanične medicine, internet stranice prepune su zagovornika teorija da je upravo MMR vakcina odgovorna za autizam kod dece. Zagovornici ovakvih teorija sve su glasniji i brojniji.

    Čini se da je na prvom mestu nedostatak edukacije – nepoznavanje osnovnih principa vakcinacije i vakcina, kao i njihovih korisnih efekata, uz potenciranje brojnih zabluda„, kaže za „Novosti“ Angelina Radulović iz Udruženja „Roditelj“. „Jedna od tih zabluda je neutemeljena sigurnost da je većina dečjih zaraznih bolesti već iskorenjena, da deca treba sama da steknu otpornost na bakterije i viruse, kao i da su priču o neophodnosti vakcinacije skovale farmaceutske kuće da bi stekle profit. Kada na to dodate, naučno dokazano, neosnovani strah o povezanosti ove vakcine i autizma, broj ljudi koji sumnjaju u vakcine raste.

    Prema njenim rečima, sve su agresivniji zagovornici teorija protiv vakcine i izuzetno je teško dopreti do ovih ljudi, koji već imaju formiran antivakcinalni stav. Osim toga, pedijatri i lekari su prilično zatajili kada je komunikacija s roditeljima u pitanju. Često je to uzrokovano objektivnim nedostatkom vremena, pa roditelji, umesto da dobiju informacije od lekara, pronalaze ih na internetu, gde kruže vrlo nepouzdane i često informacije plasirane sa lošim namerama.

    Ceo tekst „Novosti“ možete pročitati OVDE

    U epidemiji malih boginja koja je zahvatila Rumuniju od kraja prošle godine, proširila se na Mađarsku i preti da stigne i u Srbiju, već je obolelo oko 3.500, uglavnom dece, a 17 ih je umrlo.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]