• Srbija preplavljena lažnim medom, pčelari očajni

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Koliko je na tržištu falsifikata ove kalorične i biološki vredne hrane ne zna se pouzdano, pošto je poslednja prava analiza rađena još pre 13 godina i tada je pokazala da je čak dve trećine meda bilo neispravno. Pretpostavlja se da ga danas ima i do 70 odsto na tržištu.

    Najjednostavniji način da se dobije falsifikovani med jeste da se obični šećer otopi pomoću vode u gusti sirup i pomeša sa prirodnim medom. Tako se povećava količina, a umesto šećera, može se uzeti i glukoza, koja dolazi u trgovinu u obliku gustog sirupa. Lažni med u pravoj tegli je sličnog ukusa i gustine kao original.

    Pčelari godinama uzalud ukazuju na ovu prevaru, a prošle godine je Savez pčelarskih organizacija Srbije zakupio dva bilborda u Beogradu sa tekstom „Veterinarski i sanitarni inspektori! Daće bog da vam upadne sekira i u falsifikovan med„.

    Ipak, neispravan med i dalje caruje srpskim tržištem. Trgovci ga uporno prodaju, a kupci privučeni niskom cenom kupuju. I država se konačno uključila u rešavanje ovog problema, ali za sada nema nikakvih rezultata. Rade Stevanović, predsednik Pčelarskog društva „Dunav“ iz Apatina na čelu je udruženja koje se uključilo u akciju Saveza pčelarskih organizacija u pokušaju da ukažu na to da se pod nazivom pčelinji med zapravo prodaju drugi proizvodi.

    – Podnoslili smo prijave inspekciji, sami platili da se urade analize kako bi dokazali da je reč o falsifikovanom medu. Analize su to i potvrdile, ali mi nikada nismo doznali da li je inspekcija reagovala i kaznila proizvođača takvog meda i odgovornu osobu – kaže Stevanović za Mrežu 21.

    Ali nisu u ovoj priči oštećeni samo pčelari zbog nelojalne konkurencije, već i kupci koji umesto prirodnog pčelinjeg meda kupuju sve samo ne med.

    – Dovode se kupci u zabludu, jer misle da su kupili med, a zapravo su kupili neki zaslađivač ili neku drugu mešavinu koja nema veze sa medom. Najsigurnije je med zato kupovati kod pčelara koga poznajete, jer je običnom kupcu teško da prepozna falisifikovani med. A da kao potrošač plaćate analize da bi dokazali da je med falsifikovan to je jako skupo – upozorava Stevanović.

    On napominje da kupci prevaru mogu izbeći prostim poređenjem cena, koje su prvi signal da nije reč o prirodnom medu, koji ne može da košta 300 ili 400 dinara.

    – Kilogram bagremovog meda se na veliko prodaje za oko 500 dinara. Jednostavno, nema logike da kilogram u maloprodaji bude 300 do 400 dinara – navodi ovaj apatinski pčelar. Inače, trenutno se cena pravog meda u maloprodaji kreće se od 800 do 1.000 dinara.

    Srbija može da se pohvali podatkom da drži prvo mesto u svetu po broju košnica po glavi stanovnika. Na nedavnom Sajmu pčelarstva resorni ministar Branislav Nedimovićistakao je da je pčelarska proizvodnja jedna od najboljih stvari koju Srbija ima i da je upravo borba protiv nelegalnog meda jedan od prioriteta.

    – Želja nam je da konačno razdvojimo žito od kukolja i da ono što je pravi med bude na rafovima i Srbije, a i u inostranstvu – rekao je Nedimović.

    Autor: Mreža 21

    Jedna od najčešćih prevara kupaca u Srbiji je prodaja lažnog meda.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]