• Svetski dan borbe protiv hepatitisa

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    28. jul je Svetski dan hepatitisa i na taj dan Svetska zdravstvena organizacija, zdravstveni radnici i javnost deluju da spreče infekciju i smrti izazvane od virusnog hepatitisa. Virusni hepatitis je grupa zaraznih bolesti poznatih kao hepatitis A, B, C, D i E utiče na stotine miliona ljudi širom sveta uzrokujući akutne i hronične bolesti jetre i ubija blizu 1,5 miliona ljudi svake godine, uglavnom od hepatitisa B i C. Ove infekcije se mogu sprečiti ali većina ljudi ne zna kako. U maju 2014. godine delegati Svetske zdravstvene skupštine iz 194 vlada usvojili su rezoluciju da promovišu globalnu akciju za sprečavanje,dijagnozu i lečenje virusnog hepatitisa. Na Svetski dan borbe protiv hepatitisa organizovaće se događaji širom sveta fokuisrani na prevenciju heptitisa B i hepatitisa C. Datum 28. jul je izabran u čast rođendana nobelovca prof. Baruh Samuela Blumberga, koji je otkrio virus hepatitisa B i razvio prvu vakcinu protiv istog.  
    Ključne poruke Svetskog dana borbe protiv hepatitisa su:

    – Prevencija znači znati rizike

    – Zaražena krv, zaražene igle i deljenje opreme za korišćenje droge mogu izazvati infekciju hepatitisom

    – Bezbedne injekcije – korišćenje sterilnih, jednokratnih špriceva i igala može sprečiti pojavu infekcije (2 miliona ljudi dobije hepatitis godišnje od nebezbednih injekcija)

    – Vakcinisati decu (oko 780 000 ljudi svake godine umre od infekcije hepatitisom B, a sigurna i efikasna vakcina  može da zaštiti od infekcije virusom, doživotno)

    – Testiranjem se pomaže prevencija

    – Postoje efikasni lekovi za lečenje hepatitisa B i C

    VIRUSNI HEPATITIS A je akutno oboljenje jetre, koje je najčešće praćeno visokom temperaturom, slabošću, malaksalošću, mučninom, bolovi i nelagodnošću u stomaku, žutom prebojenošću kože, sluzokože i beonjača, tamnim urinom i svetlom stolicom. Oboljenje se javlja širom sveta, sporadično ili u epidemijama.

    Prenosi se:

    •    direktnim kontaktom, fekalno-oralnim putem (bolest prljavih ruku) i 

    •    indirektnim putem, konzumiranjem kontaminirane hrane (voća, povrća, termički neobrađene hrane) i kontaminirane vode. 
    Inkubacija: od 15 do 50 dana.

    Preventivne mere za hepatitis A usmerene su na:

    •    Pooštravanje ličnih higijenskih mera, uz naglasak na pranje ruku toplom tekućom vodom i sapunom, pod mlazom vode i sušenje papirnim ubrusima, zdravstveno vaspitni rad u predškolskim i školskim ustanovama, drugim kolektivima i porodici. Decu treba odvikavati od dodirivanja usta prstima, grickanja noktiju, stavljanje predmeta (olovke) u usta, lizanja prstiju, deljenja užine i grickanja semenki.

    •    Snabdevanje stanovništva higijenski ispravnom vodom za sve potrebe i higijensku dispoziciju svih otpadnih materija.

    •    Održavanje lične higijene, posebno osoba koje rade na pripremi i distribuciji hrane.

    Situacija u Južnobanatskom okrugu:

    U 2014. godini u Južnobanatskom okrugu je bilo 12 prijavljenih obolelih od  virusnog hepatitisa A, što u odnosu na 2013. godinu predstavlja pad sa četvrtog na šesto mesto u ukupnom broju crevnih zaraznih bolesti. Incidencija od 4,09 u 2014. godini je za 73% manje u odnosu na 2013. godinu (In-14,98), što se može objasniti time da su u 2013. godini bile prijavljene 2 epidemije virusnog hepatitisa A sa ukupno 32 obolele osobe. U 2014.  godini prijavljena je 1 porodična epidemija virusnog hepatitisa A sa 8 obolelih osoba.

    VIRUSNI HEPATITIS B i VIRUSNI HEPATITIS C  su zarazna oboljenja jetre.
    U 2014. godini u Južnobanatskom okrugu, virusni Hepatitisi B i virusni Hepa dvoje obolelih manje od akutnog virusnog hepatitisa B titis C dele šesto mesto u ukupnom broju prijavljenih zaraznih bolesti zajedno sa Zoonozama sa učešćem od 0.15%.

    Na prijavama zaraznih bolesti 2014. godine imamo prijavljenih 7 obolelih osoba pod dijagnozom virusnog hepatitisa C. Od toga broja 5 prijava se odnosi na hronični oblik bolesti,
    što je daleko ispod  petogodišnjeg proseka (14.00) i 2 prijave se odnose na akutni virusni hepatitis C koji je u nivou petogodišnjeg proseka posmatranja (2.20). Ovakva oscilacija virusnog hepatitisa C se može komentarisati boljom etiološkom dijagnostikom radi daljeg upućivanja na lečenje u Infektivnu kliniku Beograd a koje je unazad par godina  uvedeno kao rutinski protokol. Ove godine nemamo ni jedan smrtni ishod od hroničnog virusnog hepatitisa C, za razliku od 2013. kada smo imamo tri prijavljena.

    U 2014. godini prijavljeno je  dvoje obolelih manje od akutnog virusnog hepatitisa B u odnosu na 2013. godinu, a prijavljen je jedan oboleli od hroničnog virusnog hepatitisa B, što je za 15 obolelih manje nego 2013. godine (16). Za razliku od 2014. godine kada nije prijavljen ni jedan smrtni ishod pod dijagnozom virusnog hepatitisa B, u 2013. godini imali smo tri prijave umrlih u dobnoj grupi iznad 60 godina od hroničnog virusnog hepatitisa B. 

    Ako posmatramo vakcinalni status obolelih, od 25 obolelih 23 je nevakcinisano, 1 je vakcinisan, a kod 1 obolelog je nepoznat vakcinalni status.
    Tokom  2014. godine  ZJZ Pančevo prijavio je 7 epidemija, od čega je jedna bila porodična epidemija virusnog hepatitisa A, koja se proširila unutar rođačkih porodica.

    Uzročnik bolesti:

    Virus hepatita B – Hepadnavirus veličine 42 nm,
    Virus hepatita C – RNK virus

    Kako se prenosi? 

    Zarazni su krv, pljuvačka, sperma, vaginalni sekret. 

    Bolesti se prenosi nezaštićenim seksualnim kontaktom, ubodom na iglu koja je zaražena krvlju i telesnim tečnostima. Kontaminirane igle i špricevi su značajan put prenošenja za virusni hepatitis C – posebno među narkomanima, preko povređene kože i sluzokože koja dolazi u kontakt sa zaraženom krvlju i telesnim tečnostima i vertikalnom transmisijom prilikom porođaja sa majke na dete, što je manje značajan put za virusni hepatitis C.

    Koji su znaci bolesti?

    Početak je podmukao, često sa vrlo blagim simptomima kao što su gubitak apetita, mučnina, povraćanje, žutica – koja je kod virusnog hepatitisa C u manjoj meri prisutna.

    Kako da se zaštitimo?

    Za virusni heptatitis B – vakcinacija i korišćenje zaštite pri seksualnim odnosima.

    Nikada NE koristiti TUĐI lični pribor (makazice, brijače, pincete, grickalice, četkicu za zube), kao ni špric ni iglu koju je neko već koristio. Pirsing i tetovažu raditi isključivo u proverenim ustanovama.

     

     Direktorka Zavoda:

     Prim. dr Mica Sarić Tanasković

    28. jul je Svetski dan hepatitisa i na taj dan Svetska zdravstvena organizacija, zdravstveni radnici i javnost deluju da spreče infekciju i smrti izazvane od virusnog hepatitisa. Virusni hepatitis je grupa zaraznih bolesti poznatih kao hepatitis A, B, C, D i E utiče na stotine miliona ljudi širom sveta uzrokujući akutne i hronične bolesti jetre i ubija blizu 1,5 miliona ljudi svake godine, uglavnom od hepatitisa B i C

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo