• Učenici pančevačke ETŠ predstavili školu i grad vodećim preduzetnicama u Srbiji

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Grupa učenika Ekonomsko trgovinske škole „Paja Marganović“, predvođena profesorkom Slavicom Anastasijom Ćosović prošle nedelje učestvovala je na Konferenciji „Biznis na štiklama“. Pančevačka škola je tako postala jedina škola koja je dobila učešće na ovom prestižnom događaju, na kom su đaci na najbolji način predstavili, ne samo obrazovnu ustanovu koju pohađaju, već i svoj grad.

    Mina, Helena i Igor, učenici trećeg razreda na smeru turističko-hotelijerski tehničar, bili su okosnica ovog tima. Sa Konferencije su poneli samo najbolje utiske, deleći imresije da su prisustvovali događaju koji im je omogućio novo iskustvo ali i da steknu vrlo značajna poznanstva.

    Pančevački đaci na ovoj konferenciji nisu bili samo nemi posmatrači, već su praktično otvorli događaj, jer su odabrani za prve paneliste. To im je, kako ističu, pomoglo u nastojanju da prevaziđu tremu u javnom  nastupu. Prema rečima Mine Minić, upravo taj strah pri javnom obraćanju je bio njen ogroman problem što je, kako ocenjuje, posebno otežavajuće u profesiji za koju se školuje.

    „Ono što bih ja izdvojila kao najbolje iskustvo, jeste taj javni nastup i svakako da će nam svima trebati, kojim se god poslom budemo bavili i jako je bitan u kontaktu sa ljudima i komunikaciji sa ljudima generalno. Probe su bile zanimljive, tu je bila i profesorka koja nam je pomagala koja nam je popravljala dikciju, učila nas kakav stav da imamo, kako da pričamo. Tako da smo mi na probama sve do najsitnijeg detalja, da tako kažem, ispeglali da sve to bude kako je i bilo“, objašnjava Mina.

    Ona ističe da je njihova ideja bila da predstave svoju školu, ali i neke svoje ideje o načinima na koje bi unapredili školstvo. A da su taj posao shvatili vrlo ozbiljno, možda čak i ozbiljnije od onih koji bi time trebali da se bave, svedoči i činjenica da su napravili istraživanje i uradili komparativnu analizu u odnosu na srodne škole u regionu. Taj posao je pripao Heleni Milenković, a prema svedočenju njihove mentorke, urađen je besprekorno.

    Kao zadatak imala sam da istražim da li se predmeti poklapaju u srodnim školama u Srbiji, Sloveniji i Crenoj Gori. Bilo mi je zanimljivo da istražim koja je to razlika između predmeta kod nas i u ovim zemljama i shvatila sam da oni imaju dosta više prakse u stručnim školama. Za konferenciju sam izdvojila primere koji su mi bili zanimljivi i predmete za koje mislim da bi i nama bili značajni. U Crnoj Gori imaju predmet Kulturno istorijska baština zemlje, zatim bon-ton, kod slovenaca ima strašno mnogo prakse. Mislim da je praksa najbitniji deo školovanja“, navela je Helena.

    U ekipi škole, kao jednini momak, našao se i Igor Parađina, koji je prvobitno došao kao tehnička podrška što je potom preraslo u nešto više.

    „Prvo sam u ekipu došao kao tehnička podrška, da u pozadini puštam muziku i da pomažem šta treba na kraju sam ja učestvovao na samom panelu. Prvo ja sam sin preduzetnice, tako da sam mogao iz prve ruke da iznesem kakav je život sa ženom preduzetnicom i šta ja smatram koliko je to stresno, koliko je naporno. Šta ja mogu da zaključim iz tog života sa njom, a takođe sam i napravio istraživanje o našim bivšim učenicama koliko su one uspešne u svojim privatnim biznisima, koliko ih ima privatan biznis i čime se bave. Ima dosta uspešnih bivših učenica, nismo mogli sve da ih prebrojimo, ali ono što sam primetio da nije pravilo da su njihovi biznisi povezani sa smerom koji su završili“, ističe Igor.

    Praksa je ključ uspeha

    Pajina škola je bila prva srednja škola koja je dobila učešće na Konferenciji, ali do toga nije došlo nimalo slučajno. Ulaznica na ovaj prestižni događaj bio je pionirski pristup škole načinu na koji učenicima predstavljaju kako se radi u praksi.

     

    Idejni tvorac ovakvog načina rada je psihološkinja i profesorka ove škole Slavica Anastasija Ćosović. Ona ističe da u našem školskom sistemu nedostaje prakse i da je to vidljivo i kad se razgovara sa poslodavcima, ali i kad se razgovara sa preduzetnicama, bivšim učenicama škole.

    „Mi imamo bivše učenice škole koje imaju svoje biznise i, ako govorimo o onima koje su razvile svoje biznise, onda možemo da kažemo da je to vrlo respektabilno.  Jer ako je jedna žena, koja je bivša učenica, stigla sa svojim proizvodima već do Austrije i Nemačke, ako jedna bivša učenica koja je završila smer krojač radi tako da joj čak iz Novog Pazara traže da za njih uradi određenu garderobu, ako imamo bivše učenice koje se udružuju i zajedno pokreću biznise koji opstaju decenijama, onda je to veliki uspeh. Mi smo njih pitali kakvu je njima osnovu škola dala, i znate do čega smo došli, što je smer bio praktičniji  više su dobile“, objašnjava profesorka.

    Upravo nedostatak prakse motivisao ju je da osmisli programe pomoću kojih će se učenici upoznati sa praktičnim radom i onim što ih čeka kad iz škole izađu. Učešće na Konferenciji „Biznis na štiklama“ na kojoj su učenici mogli da se suoče sa preduzetnicama sa višegodišnjim iskustvom, bio je samo jedan u nizu događaja koji je profesorka osmislila. Vodila ih je u velike tržne centre u inostranstvu da se iznutra upoznaju sa funkcionisanjem jednog takog ogromnog sistema, a đaci Pajine škole bili su i prvi učenici neke škole u Srbiji koji su posetili Misiju OEBS u Beogradu…

    Profesorka ističe i da nastavak ovakvog vida usavršavanja učenika ne bi bio moguć da nedostaje podrška direktora škole Nebojše Popovskog, ali i gradske većnice za obrazovanje Tatjane Božić. Zahvaljujući njihovoj podršci učešće na Konferenciji „Biznis na štiklama“, kojim je Pajina škola opet dala zadatak drugim školama širom Srbije, moglo je biti realizovano.

     

    Grupa učenika Ekonomsko trgovinske škole „Paja Marganović“, predvođena profesorkom Slavicom Anastasijom Ćosović prošle nedelje učestvovala je na Konferenciji „Biznis na štiklama“. Pančevačka škola je tako postala jedina škola koja je dobila učešće na ovom prestižnom događaju, na kom su đaci na najbolji način predstavili, ne samo obrazovnu ustanovu koju pohađaju, već i svoj grad.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo