Ekonomija

Jutarnji list: Rafinerija u Pančevu dovršila modernizaciju, zašto je to loša vest za Inu

Izvor: 
Jutarnji list Pet, 27/11/2020 - 10:07





Hrvatski "Jutarnji list" donosi analizu situacije na regionalnom naftnom tržištu nakon što je srpski NIS pustio u rad postrojenje duboke prerade u Rafineriji u Pančevu i zašto to neće dobro doći za hrvatsku kompaniju Ina.

Nesreća možda nikada ne dolazi sama, no iz perspektive hrvatske naftne kompanije Ine valja se zapitati mora li doći u tako velikom društvu, započinje autor Marko Biočina u tekstu Jutarnjeg lista.

Kompanija je ove godine prvo bila suočena s velikim kibernetičkim napadom, potom je tržišni rat Saudijske Arabije i Rusije izazvao urušavanje cene nafte, da bi potom pandemija koronavirusa urušila potražnju za derivatima.

Rezultat je poslovni gubitak od milijardu kuna u prvih devet meseci ove godine, "no ako je netko smatrao da problemi tu prestaju, očito se prevario".

"Pa je prije nekoliko tjedana jedan od Ininih ključnih regionalnih konkurenata - srpski NIS - u pogon stavio novo postrojenje za obradu teških ostataka u svojoj rafineriji u Pančevu", piše Jutarnji.

Radi se o sličnom postrojenju kakvo Ina već godinama planira da izgradi u svojoj riječkoj rafineriji, a uz pomoć kojeg će rafinerija u Pančevu praktično potpuno eliminisati proizvodnju neisplativog lož-ulja - derivata koji se prodaje po ceni nižoj od sirove nafte.

"Pojednostavljeno rečeno, srpska kompanija (u vlasništvu ruskog Gazpromnjefta) sada će proizvoditi više vrijednih derivata nego ranije i to po nižoj proizvodnoj cijeni", objašnjava autor.

Situacija na tržištu u regionu 

Smatra da će dovršetak projekta u Pančevu – iako je prošao kao relativno nezapažena vest u hrvatskoj javnosti – znatno uticati na regionalno tržište nafte (još uvek najvažnijeg energenta), ali i poslovne prespektive Ine (još uvek najveće hrvatske kompanije).

"Prvi efekt proizlazi iz osnovnog odnosa ponude i potražnje. Naime, potrošnja naftnih derivata u regiji zemalja bivše Jugoslavije već godinama stagnira ili pada, a s obzirom na ekološku agendu Europske unije, realno je očekivati da će se taj trend nastaviti. Utoliko, svaka dodatna litra derivata koja se proizvede i proda iz Pančeva, izbit će litru nekog od postojećih opskrbljivača", navodi se u tekstu Jutarnjeg lista.

Kako je i Srbija veliki uvoznik derivata, navodi hrvatski list, logično je očekivati da će osetan deo nove proizviodnje iz Pančeva ići na domaće - srpsko tržište, no svakako treba očekivati da će deo ići i na tržišta okolnih zemalja, posebno u radijusu od 300 kilometara od rafinerija, ali i dalje od toga ako postoje adekvatni logistički uslovi.

"Kako NIS, odnosno Gazpromnjeft ima relativno razvijenu maloprodajnu mrežu u BiH - gdje je svojedobno preuzeo OMV-ov lanac benzinskih postaja, može se očekivati da će pojačati aktivnosti tamo, ali nije isključeno da krene i u jači poslovni iskorak kroz veleprodaju u istočnoj Hrvatskoj. I jedno i drugo poslovni je izazov Ini", napominje zagrebački dnevnik.

Bosna i Hercegovina je kompanijino tradicionalno tržište i jedno od, ističe se, retkih preostalih u regioni gde je Ina u sastavu MOL-a dobila mogućnost poslovnog širenja.

"To tržište Ina je tradicionalno opskrbljivala iz sisačke rafinerije, no nakon odluke da se tamo prekine proizvodnja i rafinerijska djelatnost koncentrira u Rijeci, najpovoljniji način za opskrbu ostao je kombinacijom morskog i cestovnog prijevoza preko Ploča, gdje pak konkuriraju i drugi uvoznici", napominje autor.

Kompaniji tu sad sledi ozbiljna tržišna borba.

"Mogućnost NIS-ova napada na Slavoniju, pak, dvojak je utoliko što će istiskivanje izvoznika sa srpskog tržištu utjecati i na tržišni plasman derivata proizvedenih u MOL-ovoj rafineriji u Sazhalombati", navodi Jutarnji.

S manjim tržišnim potencijalom u Srbiji, tražiće se novo tržište za te količine, a istočna Hrvatska i severni deo BiH tu su, ukazuju, izuzetno povoljni jer ih MOL može troškovno efikasno snabdevati preko svog terminala u Pečuju.

"Tržišni položaj jedine Inine rafinerije tako se pogoršava, a brzog rješenja nema. Naime, da bi postala potpuno konkurentna, riječka rafinerija mora dovršiti proces modernizacije te izgraditi postrojenje slično onome u Pančevu", navodi Jutanji.

Narušena konkurentnost Ine 

Radi se o projektu vrednom četiri milijarde kuna, a u kompaniji istraju u tome kako će on - usprkos trenutnim gubicima - biti dovršen i početi s radom tokom 2023.

Ipak, ako se te najave i obistine, ukazuje Jutarnji, riječkoj rafineriji predstoje barem dve i po godine narušene konkurentnosti, zbog prerade nafte sa značajnim udelom lož-ulja.

"Logično je očekivati da konkurencija taj period neće prespavati već agresivno koristiti svoju prednost da zauzme što veći tržišni udjel. A tu je onda i pitanje uvoza s mediteranskog tržišta koje je sve više zasićeno uvozom derivata iz bliskoistočnih i dalekoistočnih rafinerija koje zbog svojih ogromnih kapaciteta, niže cijene rada i nižih ekoloških standarda imaju i znatno nižu jediničnu cijenu prerade", piše list.

Razvoj projekta vrednog četiri milijarde kuna u takvim tržišnim okolnostima neće biti jednostavan, poslovni rezultati će patiti, navodi list dodajući da će se sve odluke donositi u bitno stresnijem okruženju nego što bi to bio slučaj pre desetak godina kad je projekt formalno započeo.

"Nema ništa novo u zaključku da je vrijeme često najvrjedniji resurs u biznisu. Kada se uludo potroši, često se ne može nadoknaditi, a loše odluke donesene danas na naplatu često dolaze godinama, pa i desetljećima kasnije. Ali s kamatama...", zaključuje list.






Marketing



Najnovije vesti