• PANČEVO: Mnogi pčelari imali gubitke usled lošeg uzimljavanja društava

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Zima na izmaku je bila specifična kada je reč o pčelarstvu, jer je u početnom periodu bila pretopla, pa je pčelinje leglo potrajalo duže nego uobičajeno. To je uvećavalo prostor za razvoj varoe, pčelinjeg krpelja koji se hrani masnim tkivom i hemolimfom pčele, čime se prenose virusi i bolesti između ovih insekata. Time se i dodatno onemogućava uzimljavanje društava, pa je ove godine zabaleženo i više gubitaka nego inače.

     Ipak, jedan od najuspešnijih pčelara iz okruženja kaže da je bilo načina da se izbegne negativan ishod u pomenutoj situaciji, pod uslovom da je pravovremano započeta borba protiv opakog parazita.

    – Defintivno je bila toplija zima, a samim tim i leglo je potrajalo duže nego što je uobičajeno, što je znatno uvećalo količinu varoe u košnici. Međutim, bilo je načina da se preduprede posledice, pa je recimo pčelar morao da tako kažem prekine leglo na taj način što pusti unutra hladan vazduh, kao i da se društvo ne uzimljava prerano – u novembru, na primer i zbog toga sam ove godine pčele tretirao protiv varoe oksalnom kiselinom tek krajem decembra. Pritom, sagledao sam raspored hrane i dodavao ram meda ili pogaču, u slučaju da je klube otišlo na pogrešnu stranu. I sada treba biti obazriv, pa mnogi nisu svesni koliko jeu ovom periodu pčelama neviđeno potrebna voda. Sve u svemu, ima mnogo grešaka pčelara. Zapravo, pravi pčelar postaje se onog trunetuka kada se zapitaš kako je u košnici, a  ne šta bi ti uradio u određenoj situaciji. Malo njih i zna biologiju pčela, što je osnovno, pa gubici mahom nastaju usled nesmotrenosti. Zlatno je pravilo da početnici treba da rade pet godina uz mentora, pa pet godina samostalno, kako bi mogli da se nazovu pčelarima, ističe Vojkan Milutinović.

     

     

    Zima na izmaku je bila specifična kada je reč o pčelarstvu, jer je u početnom periodu bila pretopla, pa je pčelinje leglo potrajalo duže nego uobičajeno. To je uvećavalo prostor za razvoj varoe, pčelinjeg krpelja koji se hrani masnim tkivom i hemolimfom pčele, čime se prenose virusi i bolesti između ovih insekata. Time se i dodatno onemogućava uzimljavanje društava, pa je ove godine zabaleženo i više gubitaka nego inače

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Ekonomija

    Kovinu 10 miliona dinara za nove pontone na Dunavcu

    Ministarstvo turizma i omladine Republike Srbije dodelilo je Opštini Kovin 10.000.000 dinara za realizaciju projekta „Proširenje postojećeg pontona na Dunavcu za plovne objekte“, a po Konkursu […]

    VRŠAC: Sajam zapošljavanja 17. aprila

    Filijala Vršac Nacionalne službe za zapošljavanje organizuje Sajam zapošljavanja 17. aprila, od 10 do 12 časova, u Kongresnoj sali Hotela „Srbija“, Svetosavki trg br. […]