• „Glasnik” – šetnja muzejima Banata

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Publikacija donosi teme o konzervaciji, zaštiti prirode, usko muzeološke i one o modernim tehnologijama, novim otkrićima istraživača, do prikaza aktuelnih izložbi Glasnik muzeja u Pančevu, Vršcu, Zrenjaninu, Kikindi i Beloj Crkvi.

    „Glasnik muzeja Banata”, stručni časopis za nauku, umetnost i kulturu, publikovan je 23. put u izdanju Narodnog muzeja u Pančevu. Reč je o godišnjaku koji više od tri decenije informiše o naučnim dostignućima i istraživanjima muzeja tog dela Vojvodine, a novo izdanje sabira radove iz oblasti arheologije, etnologije, istorije i istorije umetnosti, kao i prikaze određenih tema, građe, konzervatorskih radova i izveštaje godišnjeg rada muzeja pet gradova.

    Tako se među koricama novog „Glasnika”, po rubrikama može pročitati o arheološkim iskopavanjima na lokalitetu 106 u Mokrinu, o industriji – revoluciji Vršca, bečkerečkim zlatarskim radionicama druge polovine 18. veka, kao i prilog o stalnoj muzejskoj postavci s ciljem definisanja identiteta muzeja na primeru Bele Crkve. Predstavljena je u „Glasniku” i građa o osnivačkim porodicama Abliana, pismo Emilijana Kengelca iz 1873. povodom obnove ikonostasa crkve u Ilandži, prikaz nove stalne izložbe „Ars Pharmaceutica” u muzeju Vršca i izveštaj sa kviza „Potraga za blagom”, posvećenog pančevačkoj istoriji i kulturi.

     – Ako se čovek ikada bavio zavičajnim istraživanjima istorije svoga kraja, ili Banata, ovakve publikacije su izuzetno vredne. To će se tek pokazati u vremenu koje dolazi, za 50 ili stotinu godina, kada nekoga bude zanimalo nešto o učenicima pančevačke gimnazije 19. i 20. veka, o zlatarstvu u Zrenjaninu, ili o spisima koje entuzijasti pronađu, prevedu ih i objave u ovakvim časopisima. Dakle za tu lokalnu, južnobanatsku, vojvođansku, pa i srpsku mikroistoriju, kulturu i umetnost, ovakve publikacije su više nego dragocene – podvlači Miroslav Birclin, urednik izdanja koje je prvi put štampano 1988. godine, kao „Glasnik Narodnog muzeja Pančevo”, a od šestog broja u njegovom kreiranju učestvuju i drugi muzeji Banata.

     Već njegov prvi uvodnik govori šta su ciljevi – da se stručna, ali i šira javnost upoznaju sa najnovijim otkrićima, zaključcima i naučnim istraživanjima, koja se tiču prvenstveno muzeološke teritorije i redovno donose izveštaji o radu muzeja u prethodnoj godini. Časopis je pre osam godina redizajniran i poprima savremeniji vizuelni identitet, a najznačajnije širi značaj, kada se kolegama iz Pančeva pridružuju redakcije stručnjaka iz muzeja u Vršcu, Zrenjaninu, Kikindi i Beloj Crkvi. Uredništvo ističe da se tokom vremena sadržaj „Glasnika” proširio, od početnih rubrika i na nove teme, poput konzervacije, zaštite prirode s obzirom na to da neki muzeji imaju prirodnjačke zbirke, muzeološke teme i one o modernim tehnologijama, novim otkrićima istraživača u raznim oblastima, do prikaza knjiga i aktuelnih izložbi.

     Primerci svih brojeva „Glasnika muzeja Banata” čuvaju se u fondu muzejske biblioteke i na raspolaganju su istraživačima. On tako dobija dimenziju publikacije, koja ne samo da beleži već je odličan izvor informacija o zavičajnoj istoriji. Naročito su vredni prilozi i građa spoljnih saradnika i kolekcionara, koja može poslužiti drugim istraživačima, prezentovani novim pristupom, u propisanoj formi „Glasnika”.

    Publikacija donosi teme o konzervaciji, zaštiti prirode, usko muzeološke i one o modernim tehnologijama, novim otkrićima istraživača, do prikaza aktuelnih izložbi Glasnik muzeja u Pančevu, Vršcu, Zrenjaninu, Kikindi i Beloj Crkvi.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura

    Vek pančevačke biblioteke

    Jubilarna godina biće godina modernizacije, kako bi se još veći broj sugrađana animirao da koristi pogodnosti čitaonice sa 110 mesta, knjiškog fonda od oko 200.000 knjiga i preko 50 serijskih […]