• Cena voća i povrća višestruko se uveća od njive do trpeze – ko u tom lancu najviše zarađuje

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Sudeći po cenama domaćeg voća i povrća u većim gradskim centrima, čini se kao da nije proizvedeno u ovdašnjim plastenicima, voćnjacima i na njivama. S druge strane, mnogi proizvođači kažu da im je otkupna cena izuzetno niska. Šta se dešava na putu od proizvođača do potrošača i ko u tom lancu najviše zarađuje?

    Cene lubenica, dinja, paradajza, kajsija, nektarina, po pravilu bi trebalo da budu više na početku sezone nego u punoj sezoni. Međutim, već godinama potrošači imaju utisak da se cene voća i povrća tokom cele sezone ne menjaju, piše RTS.

    I dok se u pojedinim delovima zemlje na pijacama i u marketima, na primer, paradajz i paprika prodaju i za 200 dinara po kilogramu, proizvođači kažu da je otkupna cena izuzetno niska. Slično je i sa ostalim voćem i povrćem.

    „Mnogo se ulaže, mnogo se trudimo, ali ostane vrlo malo ove godine“, rekla je Marina Stanisavljević, poljoprivredni proizvođač iz Pejkovca.

    „Šta prodamo na malo, tu je cena veća. Šta ne možemo, prodamo na veliko nakupcima“, navela je Snežana Mihajlović, poljoprivredni proizvođač iz Pejkovca.

    U Privrednoj komori Srbije kažu da bi udruživanje moglo da reši problem niskih otkupnih i visokih prodajnih cena, jer se tako smanjuje broj posrednika u lancu od proizvođača do potrošača.

    „Tu je specifična povrtarska proizvodnja gde nemate puno organizovanih proizvođača, gde nemate velikih zadruga koje organizuju proizvodnju i nastupaju na tržištu kao jedan ponuđač robe koji može da diktira i kvalitet i druge uslove“, naveo je Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS.

    Dodao je da se u toj situaciji pojavljuje prostor za međuposrednike koji će organizovati sakupljanje sa većeg broja imanja i oni su ti koji dalje pregovaraju i prodaju robu i dodaju određenu cenu prozvodu, a to bi moglo da se izbegne drugačijom organizacijom proizvodnje.

    Pandemija koronavirusa dovela je i do poskupljenja hrane. Podaci Organizacije za poljoprivredu i hranu pokazuju da su poljoprivredni proizvodi u proseku skuplji za više od 30 odsto.

    Najveći poremećaj na tržištu vidi se kod ratarskih kultura, pre svega, kod soje i kukuruza, jer velike zemlje poput Kine i Amerike prave zalihe.

    S druge strane, i navike potrošača utiču na povećanje cena voća i povrća, jer se poslednjih godinu i po dana mnogi okreću zdravijim načinima ishrane. 

     

    Sudeći po cenama domaćeg voća i povrća u većim gradskim centrima, čini se kao da nije proizvedeno u ovdašnjim plastenicima, voćnjacima i na njivama. S druge strane, mnogi proizvođači kažu da im je otkupna cena izuzetno niska. Šta se dešava na putu od proizvođača do potrošača i ko u tom lancu najviše zarađuje?

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]