• Drobnjak: Nisam znao da je protivzakonit račun u Švajcarskoj bez odobrenja NBS, novac je mog rođaka

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    „Novac koji je bio na računu u švajcarskoj banci, nije bio moj, meni je samo dato ovlašćenje za taj račun. To je bio novac od mog rođaka Radovana Marinkovića“, rekao je danas v.d. direktora „Puteva Srbije“ Zoran Drobnjak u izjavi za Euronews Srbija. On je objasnio da je to bio razlog zašto se taj novac nije našao u izveštaju Agencije za borbu protiv korupcije, kojoj bi inače svi funkcioneri morali da dostavljaju podatke o imovini i ušteđevini.

    Na pitanje da li je znao da je protivzakonito da građanin Srbije ima račun u stranoj banci bez odobrenja NBS, on je rekao da to nije znao i dodao da je to bilo 2007. godine, kada je on radio u Preduzeću za puteve Beograd, a da su sredstva sa računa vraćena 2009. godine.

    „Marinković je prebacio novac na taj račun isključivo zato što je imao samnom dogovor i zato je i meni dao ovlašćenje za taj račun. Trebalo je da renovira porodičnu kuću na Banovom brdu. On je onda odustao od toga, pa je tek 2016. uradio rekonstrukciju“, rekao je Drobnjak za Euronews Srbija.

    On je rekao da će zamoliti Marinkovića da pripremi dokumentaciju koju će, kako je obećao, dostaviti i novinarima  Euronews Srbija i Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), koja je došla do saznanja da je direktor „Puteva Srbije“ Zoran Drobnjak imao nešto više od pola miliona švajcarskih franaka, odnosno više od 300.000 evra, na tajnom računu u banci „Credit Suisse“ u Švajcarskoj sredinom 2008.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će nadležni organi ispitati direktora „Puteva Srbije“ Zorana Drobnjaka zbog računa koji je imao u Švajcarskoj. On je uputio molbu NBS da objavi podatke o tačnom datumu prebacivanja tog novca na švajcarske račune i rekao da bi Drobnjak trebalo da objasni kako je u to vreme taj novac zaradio. Predsednik je dodao i da je siguran da će ga, kako je rekao, nadležni organi pitati i sa kim je zajedno radio taj posao.

    Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) je objavila da je Drobnjak dozvolio da pristup njegovom novcu ima i biznismen Radovan Marinković, vlasnik kompanija „Centrolek“ i „Minnex Trading Corporation“.  On ovaj račun nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, sudeći prema izveštajima o imovini i prihodima u kojima je početkom 2011. tvrdio da nema ušteđevinu – iako mu je račun u Švajcarskoj tada još bio otvoren i na njemu je, kako pokazuju procureli podaci, bilo novca, navodi KRIK u okviru istraživanja u projektu „Švajcarske tajne“.

    Građanima Srbije, inače, nije dozvoljeno da imaju račune u stranim zemljama, osim u slučajevima da im Narodna banka Srbije to dozvoli. Iz ove institucije je na pitanja KRIK odgovoreno da nemaju saznanja da je Drobnjak imao račun u „Credit Suisse“.

    NBS: Prekršaj zastareva posle pet godina

    U Narodnoj banci Srbije kažu da je, na osnovu dokumentacije kojom raspolažu, utvrđeno da se Zoran Drobnjak nije obraćao NBS sa zahtevom za dobijanje odobrenja za držanje deviza kod banke u inostranstvu.

    „Narodna banka Srbije u okviru svojih nadležnosti na teritoriji Republike Srbije vrši kontrolu deviznog poslovanja rezidenata u cilju provere i utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti obavljanja deviznih poslova u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju i drugim propisima kojima se uređuje devizno poslovanje, a radi zaštite finansijskog i privrednog sistema od protivpravnih radnji, u okviru svoje preventivne i kontrolne funkcije“, naveli su u NBS.

    Oni napominju da je u slučajevima kada se na računu kod banke u inostranstvu drže devize suprotno propisu NBS ‒ za građane propisana prekršajna odgovornost.

    „Međutim, shodno članu 65. Zakona o deviznom poslovanju postupak po prekršajima iz ovog zakona ne može se pokrenuti kad protekne pet godina od dana kada je prekršaj učinjen, dok je prema ranije važećem Zakonu o deviznom poslovanju taj rok iznosio svega tri godine. Takođe, ističemo da su računi otvarani u Švajcarskoj u ranijem periodu upravo zbog njihove pravne i faktičke nedostupnosti nadležnim organima matične države“, objašnjavaju u NBS.

    Oni ukazuju da, bez obzira na nemogućnost pokretanja prekršajnog postupka u konkretnim slučajevima, to ne isključuje mogućnost da nadležno tužilaštvo, ukoliko proceni da za to postoji zakonski osnov, a na osnovu dokaza koje prikupi, pokrene odgovarajuće krivične postupke protiv navedenih fizičkih lica ako nisu protekli rokovi zastarelosti koji su po pravilu duži za pokretanje tih postupaka u zavisnosti od težine eventualnih počinjenih krivičnih dela.

    Šta je otkriveno na računima u Švajcarskoj?

    Na desetine imena sadašnjih i bivših političara i biznismena pojavilo se u podacima koji su procurili  iz banke „Kredi Svis“. Reč je o koordinisanoj istrazi, nalik Panamskim papirima, a među imenima koja su objavljena ima i biznismena iz Srbije.

    Prema izveštaju u kojem su obelodanjene interne procedure banke, otkriveni su detalji računa oko 30.000 klijenata „Kredi Svis“ širom sveta vredni više od 100 milijardi švajcarskih franaka (oko 96 milijardi evra). Otkriveno je kako je „Kredi Svis“ više puta otvarao ili održavao bankovne račune za niz visokorizičnih klijenata širom sveta.

     

    „Novac koji je bio na računu u švajcarskoj banci, nije bio moj, meni je samo dato ovlašćenje za taj račun. To je bio novac od mog rođaka Radovana Marinkovića“, rekao je danas v.d. direktora „Puteva Srbije“ Zoran Drobnjak u izjavi za Euronews Srbija. On je objasnio da je to bio razlog zašto se taj novac nije našao u izveštaju Agencije za borbu protiv korupcije, kojoj bi inače svi funkcioneri morali da dostavljaju podatke o imovini i ušteđevini.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija