• Država platila Henkelu 144.000 evra za svako radno mesto

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info
    Pošto se zdravstvena kriza stavi pod kontrolu, u čitavom svetu će uslediti borba za oporavak privrede. Srbija će se, prema ocenama međunarodnih finansijskih institucija, izvesno suočiti sa padom privrednog rasta, a sa izazovima će se najteže nositi domaći privrednici.
     
    Ekonomski analitičari otvaraju pitanje da li bi država trebalo da preispita politiku davanja subvencija stranim investitorima i novac iz državne kase usmeri ka domaćim investitorima, prenosi N1.
     
    Kako je objavljeno, iz budžeta Srbije dato je 14,4 miliona evra „Henkelu“ da proširi kapacitete fabrike u Kruševcu. Obaveza nemačke kompanije je da zaposli još 100 radnika, pa prosta računica pokazuje da je time država praktično platila za svako radno mesto 144.000 evra. 
     
    Ekonomska novinarka „Nove ekonomije“ Ivana Pavlović za N1 kaže da u trenutku kada je ceo svet na nivou krize tridesetih godina – Srbija neće okretati kormilo ekonomske politike i da ne treba očekivati da će se preispitivati politika davanja subvencija stranim investitorima.
     
    „Činjenica je da ovde strani investitori imaju jednu vrstu brze pruge, brzog šaltera i brze trake – vrlo brzo se za njih rešavaju sve administrativne i birokratske prepreke, direktan je prilaz kabinetu Vlade Srbije. Međutim, onog trenutka kada neko bude ponudio stotinu hiljada evra ili neki milion više – to su fabrike koje vrlo brzo mogu da se podignu, spakuju fabriku, opremu i isele se u drugu zemlju, a možda im se i to ne bude isplatilo – ostaviće samo tu ljušturu ovde“, napominje Pavlović.
     
    Ekonomista „Libeka“ Mihailo Gajić kaže da je od 2006. do 2016. godine, prema podacima Razvojne agencije, sklopljeno oko 300 ugovora o subvencionisanju, a da je isplaćeno oko 450 miliona evra subvencija. Navodi da subvencije bilo stranim, bilo domaćim investitorima nisu dugoročno rešenje, već da je ključ za stabilan rast privrede u dobrom privrednom ambijentu, koji Srbija još nema.
     
    „Slovačka, Češka i Poljska privreda nisu se razvile subvencijama nego tako što je napravljen privredni ambijent, razumno deljenje pravde, razumna poslovna regulacija, sigurnost ugovora i onda je subvencija bila neka vrsta šlaga na torti kojom su se privlačili investitori. Mi imamo samo taj šlag, a tortu nemamo“, objašnjava Gajić.
     
    Na kritike zbog davanja subvencija, iz Vlade je više puta odgovarano da se na svaki evro subvencija u državnu kasu vrati šest puta više novca.
     
     
     

    Pošto se zdravstvena kriza stavi pod kontrolu, u čitavom svetu će uslediti borba za oporavak privrede. Srbija će se, prema ocenama međunarodnih finansijskih institucija, izvesno suočiti sa padom privrednog rasta, a sa izazovima će se najteže nositi domaći privrednici.
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Isplata stipendija i kredita za učenike i studente

    Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije obaveštava učenike i studente korisnike stipendija za izuzetno nadarene učenike da isplata pete i šeste mesečne rate ovih stipendija za školsku […]

    Leto do ponedeljka, temperature i do 30 stepeni

    U Srbiji će temperatura do ponedeljka imati letnje vrednosti, do 30 stepeni. Danas će biti pretežno sunčano, a krajem dana moguća je prolazna, umerena oblačnost. Najviša temperatura daleko od […]