• Ekonomisti: Nezaposlenost u Srbiji raste, sezonci neće brzo moći nazad u EU

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info
    Pad BDP bi ove godine u Srbiji mogao da bude tri odsto, prema procenama MMF-a, dok bi u isto vreme nezaposlenost u našoj zemlji skočila sa 10,3 na 13,4 odsto.
    I dok su očekivanja ekonomista iz Fonda za narednu godinu u pogledu rasta BDP-a u Srbiji optimistična, nezaposlenost se neće smanjivati tim tempom, te je za 2021. predviđeno neznatno smanjenje ove stope na 13 odsto.
     
    Efekte krize teško je meriti dok ona još traje, ali ekonomisti, sagovornici „Danasa“, tvrde da će oporavak u slučaju zapošljavanja biti spor i da će na nezaposlenost uticati i to što se i veliki broj naših ljudi koji su radili u EU do početka pandemije vratio u zemlju i što će deo njih tu i ostati.
     
    Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko kaže da procene MMF-a treba uzeti više kao orijentacione, ali i da ima neke logike da nezaposlenost ostane povećana dosta dugo kada prvi talas krize prođe. Činjenica je, kako kaže, da su se u zemlju vratili ljudi koji su u Zapadnoj Evropi radili na sezonskim poslovima, koji su na taj način izdržavali porodice i da se sa ovom krizom i taj efekat gubi.
     
    „To znači da će veliki broj tih ljudi biti odsečen od svog osnovnog izvora prihoda, a to je Zapadna Evropa. EU će čim krene oporavak biti potrebno radnika, ali verovatno će im se ovog puta najpre vraćati oni iz zemalja članica, pola miliona Rumuna i drugi“, napominje Arandarenko.
     
    „Ovi ljudi su idealni za našu zemlju, oni koji odlaze da rade, a donose u zemlju novac koji se ovde oporezuje. Ti ljudi, kojih je možda 150.000, donose isto koliko i ona etablirana dijaspora i oni će na neki način biti dodati tom spisku nezaposlenih ovde“, ističe sagovornik „Danasa“.
     
    Sve delatnosti koje su neophodne za funkcionisanje države su, kako kaže, jedine koje nemaju nikakav rizik, a najviše će biti pogođeni ugostitelji, turizam, ali i građevinarstvo i rudarstvo gde će cene proizvoda pasti.
     
    Ekonomista Milojko Arsić navodi da će povećanje nezaposlenosti biti veće od povećanja privredne aktivnosti i da je najveći razlog tome što se deo ljudi iz EU vratio u Srbiju.
     
    „Nekoliko stotina hiljada ljudi se vratilo i sigurno neće odmah kada prođe kriza moći da nađu posao tamo, oporavak će biti postepen. Gubitak radnih mesta zavisiće od toga koliko epidemija bude trajala i koliko ćemo se oporavljati. Ako bude okončana za mesec dana taj efekat na nezaposlenost će biti manje negativan, u odnosu na to kakav bi mogao da bude ako se kriza produži. Što duže epidemija bude trajala, radna mesta će se više gasiti“, napominje Arsić.
     
    Krizu će najviše osetiti uslužni sektor, ističe, ali i deo privrede koji se bavi proizvodnjom trajnih potrošnih dobara.
     
    „Tu mislim na proizvodnju kućnih aparata, nameštaja. Tražnja će da se oporavi, ali biće potrebno godinu dana da se dostigne neki nivo od pre početka epidemije“, kaže Arsić.
     

    Pad BDP bi ove godine u Srbiji mogao da bude tri odsto, prema procenama MMF-a, dok bi u isto vreme nezaposlenost u našoj zemlji skočila sa 10,3 na 13,4 odsto.
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]