• Građani sve manje prodaju zlato – „izgleda da su većinu kućnog nakita već prodali“

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info
    Zlato se uvek čuvalo za crne dane i prodavalo po potrebi. Danas se sve manje kupuje, osim u specijalnim prilikama kao što su veridbe i venčanja.
     
    Cena ovog plemenitog metala na svetskom tržištu raste, ali pada broj onih koji se odlučuju na tu vrstu štednje.

     

    Države više nego ikad kupuju zlato čija cena iz kvartala u kvartal raste. Kada je reč o građanima, oni mogu da ulažu u investiciono zlato, ali je ta praksa kod nas još nedovoljno razvijena. Zbog toga, oni koji imaju novca, uglavnom kupuju dukate ili ono što im je trenutno potrebno.
     
    U jednoj zlatari u Beogradu kažu za RTS da se tražnja zlata povećala od početka pandemije.
     
    Ljudi kao da su izgubili poverenje u novac i najviše kupuju dukate i drago kamenje. Nama je na promet najviše uticalo to što nije bilo venčanja, krštenja i drugih slavlja, ali sada se situacija polako popravlja. Zlato nikada ne može propasti i njegova cena u krizama uvek raste, tako da sve ono što imamo kod kuće, u ličnom vlasništvu predstavlja određenu sigurnost„, kaže Nevena, koja je i vlasnica zlatare.
     
    Kako kaže, najviše se kupuje vereničko prstenje od zlata sa brilijantima i burme.
     
    Za verenički prsten potrebno je izdvojiti jednu prosečnu platu. I naša preporuka je da se toliko novca pripremi, jer je to nešto što će vaša buduća žena nositi ceo život„, dodaje Nevena.
     
    Obilazak zlatara po gradu pokazao je da je u manjim porodičnim zlatarskim radnjama prodaja u poslednjih godinu i po dana slaba.
     
    Prodaja je gotovo stala i kupuje se minimalno. Za krštenja i rođenja više se ne kupuje kao ranije. Ako je reč o bliskoj familiji, onda se i odvoji nešto novca, a za dalju rodbinu i prijatelje, kupuje se samo minimalno„, navodi Miloš čija porodica decenijama drži zlataru.
     
    Zlato se uvek čuvalo za crne dane i prodavalo po potrebi. Za gram zlata najlošijeg kvaliteta može se dobiti 1.700 dinara, a za gram onog najfinijeg i 3.850 dinara. Isplativo je, pa čak i popularno, takozvano zubno 20-karatno zlato, čija je otkupna cena nešto više od četiri hiljade.
     
    Oni koji imaju neoštećeni dukat Franc Jozef mogu da ga prodaju i za 20.000 dinara, dok se najviše novca, 194.000 dinara, može dobiti za zlatne kovanice, kao što je, na primer, kovanica Bečke filharmonije.
     
    Kako sada stvari stoje, izgleda da su građani većinu kućnog nakita već prodali„, kaže Miloš.
     
    Napominje da retko ko dolazi da proda zlato.
     
    Ako se neko i odluči da proda zlatan nakit obično odmah traži i novac. Najteže se odričemo uspomena, ali se dešava da građani prodaju i verenički prsten i burmu. Najčešće se radi zamena, pa za stari nakit koji nije više moderan, dobijete nešto novo, što izliju zlatari„, dodaje Miloš.
     
    Za razliku od zlata, cena srebra na svetskom tržišnu ne skače, pa je i u juvelirnicama jeftinije.
     
    Najčešće kupuju studenti. Časte se nekom ogrlicom, narukvicom za koje treba izdvojiti od 1.000 do 1.500 dinara„, kaže Miloš.
     
    Ako, pak, odlučite da prodate nešto od srebrnine, nećete se nimalo usrećiti. Naime, otkupna cena srebra u zlatari je samo 40 dinara za gram.
     

    Zlato se uvek čuvalo za crne dane i prodavalo po potrebi. Danas se sve manje kupuje, osim u specijalnim prilikama kao što su veridbe i venčanja.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]