• NBS OBJASNILA: Šta tačno podrazumeva zastoj u otplati kreditnih obaveza

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Narodna banka Srbije (NBS) objavila je na svom sajtu dokument sa primerima šta tačno podrazumeva zastoj u otplati kreditnih obaveza.

    NBS objašnjava da klijenti koji prihvate zastoj (moratorijum) u otplati nemaju obavezu plaćanja svojih kreditnih obaveza, ni po osnovu kamate ni po osnovu glavnice, u narednih 90 dana.

    Zastoj u plaćanju mogu koristiti privredna društva, preduzetnici i građani, po osnovu svojih kreditnih obaveza – stambeni krediti, potrošački i gotovinski krediti, kreditne kartice i pozajmice po tekućem računu.

    „Za sva privredna društva i preduzetnike u većoj meri pogođene trenutnom situacijom ovo je prilika da odlože plaćanje svojih obaveza dok teška situacija traje, da tako izbegnu mogućnost da dugovanja postanu dospela i na tako dospela dugovanja obračunava zatezna kamata“, kažu u NBS.

     

    Za privredna društva i preduzetnike u određenoj meri pogođene trenutnom situacijom ovo je mogućnost, navode u NBS, da se komotnije osećaju u finansijskom smislu zato što će odlaganjem placanja obaveza dobiti dodatnu likvidnost za svoje poslovanje.

    Za građane pogođene trenutnom situacijom, dodaju, zastoj pruža mogućnost da svoje umanjene prihode ili povećane troškove bar ublaže time što ne moraju da plate svoje anuitete po osnovu kreditnih obaveza ali i da ne moraju da se, kattu, u ovako teškoj situaciji bave aktivnostima vezanim za plaćanje mesečih rata.

    „Iako se moratorijum odnosi na sve klijente, klijenti koji se ne osećaju pogođenim trenutnom situacijom, imaju relativno stabilne prihode, mogu da nastave da plaćaju svoje kreditne obaveze bez korišćenja moratorijuma“, kaču u Centralnoj banci.

    Objašnjavaju da zastoj u otplati obaveza ne znači otpis ili otpust tromesečnih kreditnih obaveza klijenta – obaveza po osnovu kredita koje se odnose na period zastoja (tri mesečna anuiteta) moraju se izmiriti po isteku perioda zastoja.

    Ističu da zastoj u otplati kreditnih obaveza u trajanju od 90 dana ne proizvodi nikakve dodatne troškove za klijenta – efektivna kamatna stopa, kao univerzalna i sveobuhvatna mera ukupnih troškova kredita za korisnika, za svaki kredit koji uđe u moratorijum ostaće ista, i u anuitetskom planu koji će korisnik dobiti nakon moratorijuma.

    Kako bi olakšala klijentima otplatu, Narodna banka Srbije je kao osnovni model preporučila da banke tri mesečna anuiteta dodaju na kraj perioda otplate produžavanjem perioda otplate za tri meseca i raspoređivanjem obračunate redovne kamate na period otplate kredita, kažu u NBS.

    Objašnjavaju da ukoliko bi klijent po isteku perioda zastoja imao mogućnost da izmiri svoje tromesečne kreditne obaveze iz perioda zastoja, njegov anuitet nakon perioda zastoja ostao bi nepromenjen ali bi mesečne obaveze koje dospevaju u prvom mesecu po isteku perioda zastoja (četvrti mesec od sada) bile enormno uvećane (četiri puta četiri mesečna anuiteta).

    „Model koji je NBS preporučila ne stvara nikakve dodatne troškove za klijenta i neznatno uvećanje anuiteta nakon perioda zastoja rezultat je datih mogućnosti klijentu da obaveze nastale tokom perioda zastoja finansira raspoređivanjem na produženi period otplate“.

    Odlukom NBS klijentima je ostavljena mogućnost da sa bankom dogovore i neki drugi (alternativni) način otplate svojih obaveza nakon isteka perioda zastoja, ukoliko procene da je to prihvatljivije za njih.

    Osnovni model za primenu Odluke NBS – tri anuiteta iz perioda zastoja se dodaju na kraj otplatnog perioda produžetkom otplatnog perioda za tri meseca.

    Cilj je da se mesečne obaveze po isteku zastoja previše ne opterete dugom po osnovu anuiteta iz perioda zastoja.

    „Anuitet nakon perioda zastoja se minimalno uvećava zbog raspoređivanja obračunatih obaveza iz perioda zastoja na preostali period otplate“, navodi se u dokumentu NBS.

    NBS nudi moguće alternativne modele gde anuitet ostaje isti ali celokupne tromesečne obaveze iz perioda zastoja padaju na teret klijenta odmah po isteku zastoja.

    U prvoj varijanti da po isteku zastoja (četvrti mesec) klijent plati ođednom sva tri anuiteta iz perioda zastoja (glavnicu i kamatu), a u drugoj da po isteku zastoja (četvrti mesec) klijent plati samo kamatu koja se odnosi na period zastoja.

    Iz NBS ukazuju da su banke obavezne da klijentu ponude osnovni model, a drugi modeli su moguci samo na izričit zahtev klijenta.

     

    Narodna banka Srbije (NBS) objavila je na svom sajtu dokument sa primerima šta tačno podrazumeva zastoj u otplati kreditnih obaveza.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    U Srbiji dom košta od 400 do 4.802.000 evra

    Subotica je već tri godine prvi grad u Vojvodini po broju prodatih kuća, gde ih je od 2021. do 2023. prodato 3.152, a cene su bile od 1.000 do 245.000 evra. […]