• Pavlović: Svaki punoletni građanin Srbije vrlo brzo će Kini dugovati 1.000 evra

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    U ukupnoj strukturi javnog duga Srbije 2010. godine udeo zaduženosti kod stranih vlada bio je jedan odsto. Sada je taj udeo 14 odsto, a najveće zaduženje je kod Kine. Kada uzmete u obzir aktuelne kineske kredite i ono što je predviđeno i što će brzo biti aktivirano dolazimo do toga da će svaki punoletni građanin Srbije biti dužan Kinezima 1.000 evra. To je ozbiljan nivo zaduženja i problem je što su ti poslovi zaključeni u netransparentnom okruženju, bez poštovanja konkurencije, a pretpostavlja se i da su značajno preplaćeni, ocenila je za N1 Ivana Pavlović, urednica Nove eknomije.

    „Naš nivo zaduženosti kod kineske vlade je četiri odsto BDP, ali će on porasti kada se aktivira i ono što je predviđeno. Dobro je što je Vlada planirala da  da smanji nivo duga i deficita, ali uz eksterne rizike rasta inflacije i rasta kamatnih stopa imate i interne rizike, poput onoga da će se javnim preduzećima morati plaćati dugovi i izdavati garancije“, ukazuje Pavlović dodajući da Srbiji ipak „verovatno ne preti crnogorski scenario“ kada je reč o kineskim kreditima.

    Kada je reč o novim zakonskim predlozima koje je najavio ministar finansija, a odnose se na tri oblasti: izgradnju saobraćajne infrastrukture, ekologiju i unepređenje rada javnog sektora u ukupnoj vrednosti 768,8 miliona evra, Ivana Pavlović ocenjuje da je teško pitanje da li su nam nova zaduženja potrebna.

    „Već godinama postoje preporuka stručnjaka nezavisnih tela koja nadziru javne finansije da je goruće pitanje ulaganja u sve vrste infrastrukture. Stoga je odgovor – da. Neophodno nam je ulaganje i u putnu infrstrukturu, i reformu javnog sektora, i ispunjavanje ciljeva zelene agende.

    Drugo teško pitanje je, kaže – kako ćemo to vratiti.

    „Odgovor na to pitanje treba sve da nas zanima jer građanima treba da bude jasno da će ovim dugom biti opterećene naredne generacije. To znači da će ovaj dug otplaćivati naša deca i unuci“, navela je Pavlović.

    Ona je iskla da se očekuje da nivo javnog duga do kraja godine dostigne nivo od 60 odsto BDP, što je, kako ističe – mnogo za nivo razvoja zemlje  poput Srbije.

    „Za sada je podnošljiv nivo duga. Međutim, brine pitanje inflacije. Mesecima se govori o ozbljnim poskupljenjima svih vrsta namirnica, repromaterijala i to svuda u svetu. Pitanje je da li je ta inflacija trenutna ili će postati trend. Ako cene nastavlje da divljaju, centralne banke zemalja u inostranstvu –  mislim na one za čije valute se vezuje naš javni dug – mogu da uvedu restriktivnu monetarnu politiku. To znači da će kamate skočiti i da će cena po kojoj se Srbija zadužuje i otplaćuje kredite porasti. A to je prilično zabrinjavajuće“, istakla je Pavlović.

    Ona je dodala da se Srbija već sada skuplje zadzužuje od uporednih zemalja Centralno istočne Evrope.

    „Te zemlje se sada zadužuju po ceni od 2,5 odsto, mi sada već po stopi od 3,5 odsto. Ako se dogodi ovaj scenario da će centralne banke morati da reaguju, to zaduživanje će biti još skuplje“, ukazala je Pavlović.

     

    U ukupnoj strukturi javnog duga Srbije 2010. godine udeo zaduženosti kod stranih vlada bio je jedan odsto. Sada je taj udeo 14 odsto, a najveće zaduženje je kod Kine. Kada uzmete u obzir aktuelne kineske kredite i ono što je predviđeno i što će brzo biti aktivirano dolazimo do toga da će svaki punoletni građanin Srbije biti dužan Kinezima 1.000 evra. To je ozbiljan nivo zaduženja i problem je što su ti poslovi zaključeni u netransparentnom okruženju, bez poštovanja konkurencije, a pretpostavlja se i da su značajno preplaćeni, ocenila je za N1 Ivana Pavlović, urednica Nove eknomije.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]