• Predstavljeni podaci o sufinansiranju medija, novinari ukazuju na „protekcije“

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Od 11.506 projekata za sufinansiranje medija Ministarstvo kulture i informisanja dodelilo 2.507 , lokalne samouprave 8.037, a pokrajinski sekretarijat zadužen za informisanje u Vojvodini 962 projekta, naveo je novinar Nedim Sejdinović, predstavljajući bazu podataka.

    Baza podataka o procesu sufinansiranja medija, nastala kroz projekat „Otvorenim podacima do kvalitetnijeg projektnog sufinansiranja medijskih sadržaja“, koja je predstavljena danas pokazuje podatke o dodeli sredstava za 11.506 medijskih projekata nastalih od 2015. do 2020. godine.

    Menadžer projekta Nedim Sejdinović rekao je da je od 11.506 projekata Ministarstvo kulture i informisanja dodelilo 2.507, lokalne samouprave 8.037, a pokrajinski sekretarijat zadužen za informisanje u Vojvodini 962 projekta.

    On je ukazao da je broj projekata koji su dobijali sredstva za sufinansiranje rastao iz godine u godinu, pa je 2015. podržano 697 projekata, a u 2019. 1.742, dok podaci za 2020. nisu potpuno kompletirani.

    Istakao je da je u posmatranom periodu za projekte izdvojeno 70,8 miliona evra, pri čemu je 2015. izdvojeno nešto manje od 10, a u 2020. nešto više od 14 miliona evra.

    Kako je rekao, lokalne samouprave za konkurse su od 2015. izdvojile 54,8 miliona evra, Ministarstvo 13,1 milion, a pokrajinski sekretarijat 2,9 miliona evra.

    Za sufinansiranje medijskih sadržaja po glavi stanovnika najviše je izdvojio Dimitrovgrad – oko 55,7 evra, dok je opština Knić izdvojila tek 0,25 evra, što prema Sejdinovićevim rečima ukazuje na neravnomerno izdvajanje.

    Podnosioci projekata koji su na lokalnim konkursima dobili najviše sredstava su RTV Novi Pazar, RTV Bela mi, Novosadska televizija i Studio B, dok su na konkursima Ministarstva kulture i informisanja najviše sredstava dobili RTV Vranje, Forum Žena iz Prijepolja, Udruženje novinara Srbije i TV Apatin.

    Najviše informativnog sadržaja

    Kada je reč o temama prijekata najviše je bilo „informativnog sadržaja“, ali je Sejdinović upozorio da sufinansiranje ne bi trebalo da služi za praćenje rada organa javne vlasti i dodao da se uočava da se sredstva za manjinske sadržaje uvećavaju, što je ocenio kao pozitivno.

    Na otvaranju onlajn diskusije, šef Misije OEBS Jan Bratu rekao je da ta organizacija pridaje značaj pospešivanju medijskog pluralizma u Srbiji, a da su otvoreni podaci osnov za demokratizaciju i da oni treba da budu spostupniji građanima koji će ih sa specifičnim znanjem tumačiti.

    Direktor Centra za održive zajednice, koji je nosilac projekta, Duško Medić rekao je da se želelo pokazati šta se sve može postići otvorenim podacima da bi kroz otvaranje podataka javnost bila u prilici da vidi kako se troši novac.

    Pomoćnica ministarke kulture i informaisanja Slavica Trifunović rekla je da pravljenje i otvaranje baza podataka olakšava kontrolu, a da je projektno sufinansiranje zamišljeno kao jedan od instrumenata za zaštitu pluralizma, ali je istakla da su u proteklih pet godina uočeni brojni problemi koji proizlaze iz nedovoljne primene propisa, kao i u praksi.

    Ona je, ipak, ukazala da postoje i pozitivni primeri i izrazila nadu da će se doći do pozitivnih pomaka.

    „Nekom 20.000 dinara, nekim tabloidima 50.000 evra“

    Predstavnice BIRN-a i KRIK-a Tanja Maksić i Vesna Radojević govorile su da je u sufinansiranju medija dolazilo do loše prakse, da je u lokalni javni interes nedovoljno definisan, a namena konkursa često sporna, kao i da se ne zna da li je to socijalna pomoć medijima, pomoć prijateljskim medijima ili pomoć namenjena informisanju.

    Radojević je istakla da su tabloidi „koji šire lažne vesti“ u 2017. i 2018. godini dobili više od 2,2 miliona evra, a da su novac dobijale i firme izrazito povezane s vlašću, te navela da su mediji u vlasništvu porodice direktora Bezbednosno-informativne agencije dobile oko 20 miliona dinara, kao i da se proces sufinansiranja izvitoperio pa i lokalne samouprave finansiraju medije sa nacionalnom pokrivenošću koji imaju dosta novca.

    Ona je ukazala da neki lokalni portali, poput Južnih vesti, na konkursima dobijaju po 20.000 dinara, dok neki beogradski tabloidi dobijaju 50.000 evra, a da im se aktivnost sastoji iz prenošenja agencijskih vesti.

    Osnivač ugašenog nedeljnika „Vranjske“ Vukašin Obradović javio se tokom debate i rekao da se medijsko sufinansiranje pretvorilo u partijsko finansiranje, kao i da nezavisne medijske scene na lokalu nema, da se time bave redakcije u kojima radi po dvoje ljudi, te da napore treba usmeriti na stvaranje pluralne medijske scene na lokalu i nalaženju načina da se takva scena održi.

    Od 11.506 projekata za sufinansiranje medija Ministarstvo kulture i informisanja dodelilo 2.507 , lokalne samouprave 8.037, a pokrajinski sekretarijat zadužen za informisanje u Vojvodini 962 projekta, naveo je novinar Nedim Sejdinović, predstavljajući bazu podataka.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija