• Reditelj Goran Marković o tome zašto je potpisao peticiju lekara: Ne želim da zbog budala izgubimo živote

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info
    Pismo podrške lekarima okupljenim oko inicijative „Ujedinjeni protiv kovida“, koji traže smenu članova republičkog Kriznog štaba za borbu protiv Covida-19, potpisalo je do sada više od 300 umetnika i radnika u kulturi.
    Tako se, kako navodi „Danas“, pozivu svojih kolega odazvalo još 200 reditelja, pisaca, kompozitora, muzičara, likovnih umetnika…
     
    Među potpisnicima su sada i Goran Marković, Mladen Đorđević, Miroslav Terzić, Tatjana Mandić Rigonat, Kokan Mladenović, Mirjana Karanović, Bojan Dimitrijević, Maša Nešković, Gorica Mojović, Aleksandar Đurica, Radivoje Andrić, Jelena Ćuruvija Đurica, Dušan Petričić, Miloš Samolov, Gojko Božović…
     
    Jedno je kada vladate lažima i obećavate sve i svašta, verujući da o tome niko ne vodi računa, a drugo je kada dođu vremena u kojima zbog sveopšteg diletantizma počnu ljudi da umiru“, kaže reditelj Goran Marković za „Danas“ o svojim motivima da se priključi peticiji.
     
    On dodaje da je „pobuna lekara – pobuna kompetentnih protiv neznalica“. 
     
    A mi im se pridružujemo jer ne želimo da zbog budala izgubimo život. To je vrlo jednostavno„, objašnjava Marković.
     
    Pozorišna rediteljka Tatjana Mandić Rigonat, koja se svojim potpisom takođe priključila listi slobodnih kulturnih radnika i stvaralaca, kaže za „Danas“ da oseća „bezmerno divljenje i zahvalnost prema svim zdravstvenim radnicima koji se nadljudski bore za živote ljudi“ uz podsećanje da se „na ruskom jeziku istina kaže pravda“.
     
    Nama svima su potrebni i pravda i istina, a ne poluistina, post-istina, nepravda i laž. Poverenje je važno„, ističe Rigonat dodajući da ga je ona imala prema Kriznom štabu. „Krizni štab je imao moje blanko poverenje sve dok Birn nije objavio podatke o bolesnima i umrlima, koji su se razlikovali od zvaničnih. Neko mora da odgovara zbog manipulacije istinom. Mora da odgovara zbog propuštenog trenutka da se pandemija stavi pod maksimalnu kontrolu, zbog stvaranja iluzije da je sve u redu„, skreće pažnju Rigonat.
     
    Ona dodaje da nije za odmazdu nego za otvoren razgovor.
     
    Nisam za spaljivanje veštica, za odmazdu prema svima koji su u Kriznom štabu, nego za slobodu, da se traga za istinom, potpunom, a ne friziranom, da se otvoreno raspravlja o propustima, da se spašava šta se spasiti može, da se poboljša ono što može biti bolje. I kritiku koja dolazi od strane lekara i radnika u zdravstvu doživljavam kao čin odgovornosti, a ne neprijateljstva. Dosta više sa tom otužnom političkom pričom koja seje mržnju i traži izdajnika u svakome ko se usudi da postavi elementarna pitanja ko, gde, šta, kada, kako i zašto. Mi živimo ne samo pandemiju Covida-19 nego pandemiju mržnje, iracionalnosti, neodgovornosti. Ukratko tragediju iz koje nam nema izlaza ukoliko se nešto suštinski ne promeni„, smatra Rigonat.
     
    Prema njenim rečima, prvi korak za izlazak iz ovakve situacije je „puna istina o svemu što nam se događa, zatim solidarnost sa svima kojima su istina i zdravlje građana na prvom mestu“.
     
    Otvoreno pismo Vladi Srbije odnosno peticiju lekara do sada je potpisalo više od 2.600 medicinara, a pre nekoliko dana su ih podržali i prosvetari, umetnici, advokati, nevladine organizacije i drugi. O samoj podršci više OVDE.
     

    Pismo podrške lekarima okupljenim oko inicijative „Ujedinjeni protiv kovida“, koji traže smenu članova republičkog Kriznog štaba za borbu protiv Covida-19, potpisalo je do sada više od 300 umetnika i radnika u kulturi.
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]