• Srbija prva u Evropi po broju obolelih zbog zagađenja, godišnje umre 6.000 ljudi

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Broj prevremenih smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha u Evropi procenjuje se na oko 400 hiljada godišnje. U spoljašnjoj sredini, najveća pretnja za zdravlje ljudi su suspendovane PM čestice. Na mapi najzagađenijih gradova, neslavno prvo mesto često ima i Beograd.

    Podaci o broju prevremenih smrtnih slučajeva u svetu su alarmantni i već se procenjuju na preko četiri miliona slučajeva godišnje.

    Srbija je, nažalost, prema nekim procenama, na prvom mestu u Evropi upravo sa bolestima koje mogu da se dovedu u vezu sa zagađenjem vazduha. Procenjuje se da više od šest hiljada ljudi godišnje u našoj zemlji umre zbog zagađenja.

    Direktor Klinike za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, napominje da aerozagađenje utiče na sve nas i od toga je nemoguće da se sa uspehom sačuvamo.

    „Ali posebno su osetljiva mala deca, trudnice, osobe starije životne dobi, kao i oni koji već imaju plućne bolesti. Aerozagađenje je faktor rizika za brojne plućne bolesti – kao što je astma, rak pluća – ali takođe dovodi i do pogoršanja tih bolesti“, naglašava dr Stjepanović. 

    Kako da se zaštitimo od aerozagađenja

    Kada je povišeno aerozagađenje plućnim bolesnicima se savetuje da ostanu u zatvorenim prostorijama i ne izlaze napolje. Takođe, preporučuje se nošenje partikularne maske koja će nas zaštititi od zagađujućih čestica, ali i od respiratornih infekcija.
    Studije pokazuju da još tokom razvoja intrauterino plod je osetljiv na aerozagađenja, jer trudnice koje su više boravile u regijama sa povećanim aerozagađenjem su rađala decu koja su kasnije češće imale plućne bolesti.

    U zimskoj sezoni aerozagađenje je izraženije i veća je koncentracija čađi, sumpor-dioksida, azot-dioksida, čestica veličine PM 10 mikrometara i dva i po mikrometara koje zbog svoje veličine kada ih udahnemo prolaze duž celog trahe-bronhijalnog stabla, stižu do naših alveola i oštećuju ih, objašnjava pulmolog.

    „Taj plućni deo gde se odvija fina razmena gasova biva oštećen. Na taj način pogoršavaju se plućne bolesti, ali ne samo plućne. Ove čestice ulaze u krvotok i oštećuju i druge organe, pre svega kardiovaskularne. Faktori su rizika i za druge maligne bolesti, a ne samo za plućne“, dodaje doktor Mihailo Stjepanović.

    Broj prevremenih smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha u Evropi procenjuje se na oko 400 hiljada godišnje. U spoljašnjoj sredini, najveća pretnja za zdravlje ljudi su suspendovane PM čestice. Na mapi najzagađenijih gradova, neslavno prvo mesto često ima i Beograd.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Prijava za godišnji porez na dohodak do 15. maja

    Sva fizička lica koja su u 2023. godini ostvarila dohodak u iznosu većem od 4.269.564 dinara dužna su da najkasnije do 15. maja 2024. godine na portalu e-porezi provere iskazane podatke u unapred […]

    Podrum ili parking – šta nam je potrebnije?

    Nekada su podrumske prostorije bile neizostavan deo svake stambene zgrade. Bile su korisne za skladištenje stvari koje nisu svakodnevno potrebne, poput sezonske garderobe, alata ili sportske opreme. […]