• Šta je kod notara skuplje, a šta jeftinije nego u sudovima

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Pre gotovo tri godine, javni beležnici su otvorili vrata kancelarija i preuzeli deo overa i poslova koji su do tada radili sudovi i lokalne samouprave.

    Institucija notara već tada je postojala ne samo u zemljama Evropske unije, već i u svim u regionu. Kada su počeli rad kod nas, građanima je objašnjeno da će deo poslova za koje su morali da satima stoje u redu, pa i da dolaze pred razne šaltere po nekoliko puta, moći da obave brže i jeftinije. Dosta toga se i ostvarilo: danas mnogi od tih poslova kod notara staju manje nego u sudovima i opštinskim administracijama, a deo usluga staje više. Tu je i treći deo, koji je za stranke besplatan.

     
    Kada krenu da obave bilo koji posao iz beležničke nadležnosti, stranke mogu da se raspitaju za troškove. Cene svih usluga su utvrđene javnobeležničkom tarifom. Taj cenovnik određuje Ministarstvo pravde i obavezujući je za sve javnobeležničke kancelarije.
     
    Recimo, overa ugovora je kod notara 360 dinara, u opštinama su više od 400, a u sudu 160 dinara.
     
    O uslugama i overama kupoprodajnih ugovora, koji su vrlo česti, predsednik Javnobeležničke komore Miodrag Đukanović kaže da cena overe kupoprodajnog ugovora za motorno vozilo kod javnih beležnika ne zavisi od njegove vrednosti – plaća se 360 dinara po potpisu. 
     
    Svaki ugovor ima minimum dva potpisa, ukoliko se overava u tri primerka, odnosno šest potpisa, stranke plaćaju 2.160 dinara. U opštini je cena 2.570 dinara, a u sudovima još i više jer se pri formiranju troška u obzir uzima vrednost vozila“, navodi on za Dnevnik.
     
    Tarifa notara je niža i kada se overavaju ugovori za nekretnine, i to do vrednosti do 170.000 evra. Kod nas se najviše ugovora sklapa na vrednosti od 50.000 evra. U sudovima se overa do tog iznosa plaćala 28.045 dinara, a za istu uslugu kod javnog beležnka će se platiti 21.600 dinara. Pri tome, klijent u beležničkoj kancelariji dobija kvalitetniju uslugu. Dok je u sudovima usluga bila samo overa, beležnik proverava činjenice od kojih zavisi zakonitost ugovora. On za to snosi i materijalnu odgovornost. Od naplaćene usluge 20 odsto je porez na dodatu vrednost, a još 30 procenata se izdvaja za unapređenje sudstva.
     
    Javnobeležničke kancelarije rade od devet do 17 časova. Dozvoljeno im je da po potrebi prime stranke i van radnog vremena. Plaćanje beležničkih usluga se može obaviti gotovinom ili platnim karticama, a svaki javni beležnik je u obavezi da za svaku naplaćenu uslugu stranci izda fiskalni račun.
     
    Overa ugovora je značajan posao koji obavljaju notari. Međutim, građani kod njih najviše dolaze da bi overili dokumenta potrebna za zasnivanje radnog odnosa, upis u školu ili na fakultet. Tu su zatim i zahtevi za ostvarivanje tuđe nege i pomoći. Put do notarske kancelarije vodi i za saglasnost roditelja za putovanje maloletnog deteta u inostranstvo, zatim potvrda da je određeno lice u životu. Te usluge, naravno, imaju svoju tarifu. Potpis se plaća 360 dinara, a isto staje i overa svake stranice fotokopije dokumenta.
     
    Za overu potpisa dodatno se plaća 270 dinara. Potvrda da je osoba živa staje 540 dinara. Ukoliko je pri izdavanju potvrde potrebno da beležnik ili službenik iz kancelarije izađe na teren, to se dodatno naplaćuje 2.700 dinara.
     
    Trošak u beležničkoj kancelariji neće platiti stranke koje overavaju dokumenta da bi ostvarile prava vezana za obavezno socijalno osiguranje, socijalnu zaštitu, boračko-invalidsku zaštitu te zaštitu civilnih invalida rata. Isto važi za dokumenta koja su potrebna za finansijsku podršku porodicama s decom, te akte u postupku ostvarivanja prava žrtava porodičnog nasilja. Plaćanja su oslobođene overe za upis mališana u predškolske ustanove, osnovnu i srednju škole, te za prvi upis na više škole i fakultete. 
     
    Plaćanja overe su oslobođeni i svi nezaposleni kojima su dokumenta potrebna za zasnivanje radnog odnosa i ostvarivanje prava po tom osnovu.
     
    Ubuduće će niže naknade nego sada plaćati strane i stranke koje ne vide, ne čuju, ili imaju poteškoća s govorom. Izmenama javnobeležničke tarife previđeno je da pomenute kategorije više ne plaćaju uvećanu naknadu javnom beležniku kada u sastavljaju javnobeležničke isprave učestvuju svedoci, drugi beležnici, prevodioci ili tumači.
    Autor: Dnevnik

    Pre gotovo tri godine, javni beležnici su otvorili vrata kancelarija i preuzeli deo overa i poslova koji su do tada radili sudovi i lokalne samouprave

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Batut: Svaki drugi trinaestogodišnjak pije alkohol

    Svaki drugi trinaestogodišnjak pije alkohol, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“. Od početka godine, redovno je u saopštenjima Hitne pomoći da je zbrinuto […]