Vreme „jeftinog novca“ je prošlost, ekonomisti – ne uzimajte velike kredite

Nema više jeftine energije – to je poruka koju smo čuli od predstavnika vlasti više puta u poslednje vreme, ali ekonomski stručnjaci kažu – nema više ni jeftinog novca. Kamatne stope su već porasle, a taj trend će se nastaviti, kako analitičari prognoziraju, najmanje do kraja godine. Koliko će krediti biti skuplji, da li će se građani manje zaduživati zbog novih kamatnih stopa?

Vreme niskih kamatnih stopa i „jeftinog novca“ je prošlost – nakon što je američka centralna banka prva povukla potez i povećala kamate, odreagovale su i druge centralne banke – pa i Narodna banka Srbije. Referentna kamatna stopa je povećana sa 1,5 na dva odsto.

Evo kako će se to odraziti na kredit od 500.000 dinara na 60 meseci, uz nominalnu kamatnu stopu od sedam odsto. Prepostavka je da posle godinu dana otplate – 13. meseca, dolazi do porasta kamatne stope za 0,5% – sa 7% na 7,5%. Inicijalna rata je 9.900 dinara, a visina rate nakon promene kamatne stope je 9.994,9 dinara. Na ime kamate dužnik će, zbog porasta cene kredita, do kraja otplate dati oko 4.433 dinara više nego što je prvobitno ugovoreno.

Za ekonomske stručnjake takav trend je bio očekivan, jer su – iz ekonomske perspektive – kamate bile izuzetno niske. Iz Evropske centralne banke stižu signali da će i ona povećati svoje kamate tri puta ove godine kako bi ugušila inflaciju.

„To će zavisiti od vreste kredita. Ako su ugovoreni sa fleksibilnom kamatnom stopom koja se bazira na nekoj repernoj kamatnoj stopi, euribor, onda će i postojeći krediti, koji se već otplaćuju, imati korekciju naviše, odnosno – doći će do poskupljenja. Ako su uzeti sa fiksnom kamatnom stopom, onda se to neće javiti“, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić za N1.

Kako će se povećanje kamatnih stopa odraziti na interesovanja građana za kredite? Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić za N1 kaže da će to zavisiti od toga koliko je svaka banka spremna da preuzme deo tereta na sebe.

„Mislim da će se to zavisiti od ponude banaka, kao rezultat njihove poslovne politike, baš iz ugla ovog napred rečenog – kako će se to odraziti u finalnoj ponudi koje će banke učiniti prema klijentima. Dakle, to je bitno, to će klijenti posmatrati – ako banke prevale dobar deo ovog rizika – rasta kamatnih stopa na klijente mislim da onda to da izazove određeni pad, jer će percepcija onda biti bitna, koliko će to dugoročno biti održivo tj. da li će se taj trend dugoročno produžiti. Jer, vi kada krenete sa trendom rasta – klijenti obično brinu gde će to stati“, naveo je Zoran Grubišić iz Beogradske bankarske akademije.

Stručnjaci objašnjavaju da nije dobro da kamatne stope budu niže od inflacije, što se, kažu, dešava i u Srbiji ali i na nivou Evrope. Veće kamate su, poručuju iz Narodne banke, neophopdan potez da bi se umirila inflacija.

Ipak, treba biti oprezan sa zaduživanjem, zaključuju ekonomisti i kažu da – u aktuelnoj situaciji – ne treba uzimati velike kredite.

Nema više jeftine energije – to je poruka koju smo čuli od predstavnika vlasti više puta u poslednje vreme, ali ekonomski stručnjaci kažu – nema više ni jeftinog novca. Kamatne stope su već porasle, a taj trend će se nastaviti, kako analitičari prognoziraju, najmanje do kraja godine. Koliko će krediti biti skuplji, da li će se građani manje zaduživati zbog novih kamatnih stopa?