Za mlade koji su navikli da se viđaju sa prijateljima, organizuju žurke, putuju, ništa više nije normalno, a upravo stasava „generacija korone“ što će imati posledice, kažu stručnjaci.
Mihael Korsten, profesor sociologije na Univerzitetu Hildeshajm, u istraživačkom radu se usredsredio na „generaciju korone“ i sproveo je anketu među mladima o „socijalnoj distanci“, a rezultati su bili iznenađujući – iako ta generacija rutinski upotrebljava digitalne društvene mreže, veliki broj mladih ljudi veoma dobro razlikuje stvarni i digitalni svet.
On smatra da će pandemijska kriza imati dugoročne posledice na planiranje života kod mladih, jer već postoji cela generacija čija je budućnost na čekanju i stalno mora da pronalazi novu orijentaciju, što bi prema profesoru Korstenu, moglo dovesti do velike frustracije.
Neke šanse u sticanju znanja i iskustva kao i u privatnom životu ne mogu se nadoknaditi, kaže on, i kao primer navodi uobičajenu godinu dobrovoljnog rada u inostranstvu posle srednje škole.
Profesorka ekonomije Regina Rifan očekuje da će ova generacija imati takozvane „efekte ožiljaka“ – jer će mladi ljudi propustiti dosta u školi i na fakultetima, a zbog krize će po prvom zaposlenju biti manje plaćeni nego generacije pre njih.
Sociolog Korsten smatra da su izlasci prirodna generacijska potreba, kao i da proslave u mlađem životnom dobu podrazumevaju i izgaranje“, smatra on.
Za mlade koji su navikli da se viđaju sa prijateljima, organizuju žurke, putuju, ništa više nije normalno, a upravo stasava „generacija korone“ što će imati posledice, kažu stručnjaci.