• Banana na dan štiti od raka, ali važna je boja: Značajna otkrića nove engleske studije

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Ako volite da jedete banane koje su malo zelene, možda od toga imate neke neočekivane zdravstvene benfite, otkrilo je nedavno objavljeno istraživanje Univerziteta u Njukaslu i Lidsu.

    Kako naučnici navode, skrob u bananama koje nisu potpuno zrele može smanjiti rizik od nekih karcinoma za više od 60 odsto. Uz banane, ova vrsta skroba se nalazi i u žitaricama, testeninama, pirinču, grašku i pasulju.

    Ova studija, koja je trajala dvadeset godina, mogla bi mogla imati važne implikacije u smanjenju karcinoma u gornjem delu creva, za koje lekari kažu da je teško uočiti i dijagnostikovati, prenosi Euronews Next.

    Tokom istraživanja, ispitanici su uzimali dozu ovog skroba (koji se naziva „rezistentni“ odnosno otporni) jednaku onoj koju biste dobili ako jedete bananu koja nije sasvim zrela. Oko 1.000 pacijenata sa Linčovim sindromom – naslednim poremećajem koji povećava rizik od raka, posebno u debelom crevu i rektumu – uzimalo je istu dozu u prosečnom periodu od dve godine.

    Studija je otkrila da skrob nije uticao na rak u crevima, ali je smanjio mogućnost dobijanja raka u drugim delovima tela za više od polovine. Imao je poseban efekat na karcinome gornjeg gastrointestinalnog (GI) trakta, uključujući karcinom jednjaka, želuca, žučnih puteva, pankreasa i duodenuma.

    Efekat uzimanja ovog dodatka bio je očigledan deset godina nakon što su pacijenti prestali da ga uzimaju.

    „Otkrili smo da otporni skrob smanjuje niz karcinoma za preko 60 odsto. Efekat je bio najočigledniji u gornjem delu creva. Doza korišćena u ispitivanju je ekvivalentna dnevnom jedenju banane – pre nego što postanu previše zrele i mekane, skrob u bananama se odupire razgradnji i stiže do creva gde može da promeni vrstu bakterija koje tamo žive“, rekao je Džon Meters, profesor ishrane na Univerzitetu u Njukaslu.

    Otporni skrob hrani dobre crevne bakterije

    Otporni skrob je vrsta ugljenih hidrata koji se, za razliku od većine ugljenih hidrata, ne vari u tankom crevu. Umesto toga, on fermentira u debelom crevu, hraneći zdrave crevne bakterije.

    Meters je rekao da on i njegove kolege smatraju kako rezistentni skrob može uticati na razvoj raka smanjenjem količine žučne kiseline u crevima. Za tu kiselinu se zna da oštećuje DNK, što sve može dovesti do izazivanja raka. Međutim, upozorio je da će biti potrebne dodatne studije kako bi se ovo potvrdilo.

    Profesor Tim Bišop sa Univerziteta u Lidsu rekao je da su „rezultati uzbudljivi, ali je zaštitni efekat u gornjem delu trakta bio neočekivan, pa su potrebna dalja istraživanja da bi se ovi nalazi ponovili“.

    Prethodno istraživanje objavljeno kao deo istog ispitivanja otkrilo je da aspirin smanjuje rizik od raka debelog creva za 50 odsto.

    Dugoročna studija pokazuje „jasne prednosti“

    Između 1999. i 2005. godine, skoro 1.000 učesnika studije počelo je da uzima ili rezistentni skrob u obliku praha, ili placebo, svaki dan tokom dve godine. Na kraju lečenja, nije bilo opšte razlike u incidenci raka između onih koji su uzimali rezistentni skrob i onih koji nisu. Međutim, istraživački tim je očekivao da će bilo kakvom zaštitnom efektu trebati više vremena da se razvije, i dizajnirao je studiju za dalje praćenje.

    U periodu praćenja, bilo je samo pet novih slučajeva raka gornjeg dela gastrointestinalnog trakta među 463 učesnika koji su uzimali rezistentni skrob, u poređenju sa 21 među 455 koji su uzimali placebo.

    „Kada smo započeli studije pre više od 20 godina, mislili smo da ljudi sa genetskom predispozicijom za rak debelog creva mogu da nam pomognu da testiramo da li možemo da smanjimo rizik od kancera, bilo aspirinom ili rezistentnim skrobom“, rekao je Džon Bern sa Univerziteta u Njukaslu.

    „Pacijenti sa Linčovim sindromom su visokrizični jer je veća verovatnoća da će razviti rak. Otkriće da aspirin može upola smanjiti rizik od kancera debelog creva, a rezistentni skrob od drugih karcinoma, od ključnog je značaja“, dodao je Bern.

    Napomenuo je da na osnovu ovog ispitivanja, britanski Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i nezi (NICE) sada preporučuje aspirin za ljude sa visokim genetskim rizikom od raka.

    „Prednosti su jasne – deluju i aspirin i otporni skrob“, rekao je on.

     

    Ako volite da jedete banane koje su malo zelene, možda od toga imate neke neočekivane zdravstvene benfite, otkrilo je nedavno objavljeno istraživanje Univerziteta u Njukaslu i Lidsu

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zanimljivosti

    Zašto se kaže „pao s kruške“?

    Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umeju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, […]

    Kako se piše – čak štaviše ili štaviše?

    Sigurno ste se nekad našli u dilemi koji je izraz pravilan, a ne pomaže ni činjenica da ste tokom školovanja imali profesore koji koriste jedan izraz, ali i profesore koji koriste […]