• „Kraljica alergije” Ambrozija u vazduhu ostaje do decembra

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Biljni svet igra veoma važnu ulogu u životu svih živih bića na planeti, dok šarenilo cvetnih boja i formi koje nose različite mirisne note malo koga mogu da ostave ravnodušnim. 

    Problem nastaje kada u različitim periodima cvetanja veliki broj ljudi počne da vodi borbu sa alergijskim reakcijama, koje izazivaju poleni. U maju i junu dolazi do smene polena u vazduhu, kada preovlađuju alergijske trave (ježevica, prava livadarka…), da bi usred leta preovladale korovske vrste, u koje spada i ambrozija. Kako nam je objasnila Mirjana Ćuk, asistentkinja za botaniku na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu, korovske vrste puštaju svoj polen u julu i avgustu, a alergija na ambroziju je najdominantnija, jer je ona najrasprostranjenija i ima znatno veću produkciju polena u odnosu na druge alergene biljke.

    –  Alergije na ambroziju koja dominira od kraja jula pa čak do novembra su dosta intenzivnije zbog samog sastava polena – kaže za “Dnevnik” Mirjana Ćuk. – Nalazili smo je i u decembru, dokle god ne padne sneg. Izuzetno je otporna i to jeste karakteristika invazivnih vrsta, kakva je ambrozija. Naše prirodne vrste se tako ne ponašaju, naviknute su na naše klimatske uslove, ali moram da napomenem da se usled klimatskih promena, naša prosečna godišnja temperatura podigla za stepen i to na ceo živi svet ima itekako uticaja. Činjenica je da je klima limitirajući faktor, a postoje jasni pokazatelji da će klimatske promene omogućiti njenu uspešniju invaziju i širenje distribucije. Ima i drugih korova koji mogu da izazovu alergiju, ali je to sve minorno u odnosu na nju.

    Prvi put primećena 1953. godine kod Sremskih Karlovaca

    Ambrozija je severnoamerička vrsta koja se odlično primila kod nas,  obezbedivši sebi plodno potomstvo i stabilne populacije. Unesena je iz Severne Amerike i prvi put je registrovana u Srbiji 1953. godine kod Sremskih Karlovaca. Smatra se da je slučajno doneta transportom, kako se uglavnom invazivne vrste i šire potiskujući prirodnu vegetaciju.

    Kako kaže, sklonost ka alergijama se nasleđuje, a ona može, ali i ne mora da se ispolji tokom života. Međutim, s obzirom na to da je koncentracija polena ambrozije u vazduhu velika, često je okidač za provociranje razvoja alergijske reakcije, koji se možda nikada ne bi razvio u normalnim okolnostima, da ambrozije nema. 

    – Jedna jedinka ambrozije može da proizvede čak do osam milijardi polenovih zrna, a opšte je poznato da njen polen može da se prenese na udaljenosti od više desetina pa čak i do 100 kilometara – priča naša sagovornica. – Alergijsku reakciju izaziva koncentracija polena preko 30 polenovih zrna u metru kubnom vazduha, a u njenom polenu je konstatovano 52 alergogena jedinjenja, od kojih je šest naročito agresivno…

    S obzirom na to da je tema ambrozije postala veoma važna u Evropi, Mirjana Ćuk kaže da se mnogo radova radi na tu temu, puno se istražuje, a predviđanja su da će u narednih 50 do 100 godina godina za nas, svi scenariji biti pogubni. Ne samo da neće mrdnuti odavde, već će se i broj alergičnih povećati.

    – Ona se spontano širi, najčešće je prisutna na transportnim trasama, pored puteva, na zapuštenim staništima, ali i u poljoprivrednim kulturama, jer se najčešće kombinuje sa sojom, pšenicom i drugim žitaricama – kaže asistentkinja. – Ono što joj je bio limit jeste nadmorska visina, ali je i tu granicu prešla svojim agresivnim širenjem. Pre deset godina je nismo toliko često sretali na Kopaoniku ili u okolini Valjeva, odakle sam ja, a sada je ima u nenormalnim, gustim populacijama. Došla je čak i do Makedonije, iako dugo nije bila tamo zabeležena. To je klasična strategija invazivnih vrsta, ona je prosto došla na novo stanište, agresivna je, pokupila je sve nutrijente i resurse iz staništa na koje je došla, te se nesmetano širi, potiskujući autohtonu (prirodnu) vegetaciju. Ono što je važno istaći je da sva istraživanja potvrđuju da je njena populacija najintenzivnija na prostoru Panonske nizije.
    Postoje relevantne laboratorije za merenje koncentracije polena ambrozije na nivou cele Evrope i one sve potvrđuju da je u Panonskoj niziji zaista najveća koncentracija, što predstavlja veliki problem. Čak i u gradovima u kojima se suzbija ambrozija kao što je Novi Sad i dalje postoji velika količina polena prisutna u vazduhu.

    – Polen nije statičan, mi možemo da suzbijemo ambroziju na javnim površinama, što i radimo u Novom Sadu preko 15 godina ili u Bačkoj Palanci unazad deset, ali ne možemo da ulazimo u privatne posede i kosimo, a ljudi to ne rade samostalno – iskrena je Mirjana. – To su pšoteškoće s kojima se borimo. Kod nas postoje zakonski akti koji obavezuju građane da sami suzbijaju ambroziju na svojim posedima, ali nažalost, mislim da je kaznena politika nikakva i to je ono što fali. Konkretno sam uključena u projekat koji se radi u Bačkoj Palanci i znam šta radimo na terenu. Dajemo sve od sebe, trudimo se da obiđemo svaki deo opštine, molimo i apelujemo da građani to rade na svojim privatnim posedima, a retko ko hoće da je čupa i niko neće biti kažnjen za to, što prosto frustrira i nas, koji se bavimo time i pokušavamo da pomognemo ljudima, ali i samoj prirodi.

    U okviru Prirodno matematičkog fakulteta, od 2002. godine postoji Laboratorija za  invazivne vrste i za kontrolu invazivnih vrsta i alergijskih biljaka, sa namerom da se kontroliše situacija na terenu. Po tim analizama, situacija se minorno menja, a da bi se uradio značajan pomak, fali odgovornost pojedinaca koji na svojim privatnim parcelama ne uklanjaju tu alergenu biljku.

    Biljni svet igra veoma važnu ulogu u životu svih živih bića na planeti, dok šarenilo cvetnih boja i formi koje nose različite mirisne note malo koga mogu da ostave ravnodušnim. 

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zanimljivosti

    Prvi srpski predstavnici na Olimpijskim igrama

    Svi nestrpljivo čekamo početak Olimpijskih igara u Parizu. Ta euforija koja staje u dve nedelje, konstantna provera koliko je Srbija osvojila medalja je ono što čekamo četiri godine. Dugu […]

    Kako proslaviti trideseti rođendan

    Za tridesete se često kaže da su nove dvadesete, ali i da su to godine kada zapravo istinski sazrimo. Nesporno je svakako da ove godine predstavljaju svojevrsnu prekretnicu koju treba valjano […]

    Kako se piše – Milicin ili Miličin?

    U Srbiji je još uvek najčešće žensko ime „Milica“, pa je sva prilika da i vi poznajete neku Milicu, a veća je verovatnoća da poznajete i više […]