• Smrt od srca u Srbiji svakih 10 minuta

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Svetski dan srca ustanovljen je da ukaže na značaj kardiovaskulranih bolesti, a pre svega na činjenicu koliko sami možemo da učinimo za zdravlje svog srca. Shodno tome je i ovogodišnji slogan „Svim srcem za zdravo srce“. Kardiovaskularne bolesti su i danas vodeći uzrog smrti u populaciji od 30 do 70 godina, s učestalošću više od 50 procenata, kaže direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine profesor dr Aleksandar Redžek.  Prema njegovim rečima, odgovorne su za blizu 18 miliona smrtnih ishoda u svetu godišnje, sa progonozom da će do 2030. godine taj broj premašiti 25 miliona.

    Ako se uzme u obzir da je od kovid infekcije ove godine preminulo blizu milion ljudi, onda se u poređenju sa tim na pravi način mogu sagledati razmere štete koje kardiovaskularne bolesti ostavljaju na pojedince i društvo u celini, veli naš sagovornik.

    Za Srbiju su statistički podaci krajnje zabrinjavajući, s obzirom na to  da je učestalost akutnog koronarnog sindroma između 250 i 300 novootkrivenih slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje, a od bolesti srca i krvnih sudova svake godine premine više od 50.000 stanovnika, što znači da svakih 10 minuta jedna osoba izgubi život. Reprezentativne studije sprovedene u svetu ustanovile su da pridržavajem preporučenih preventivnih mera učestalost prevremenih smrtnih ishoda može da se smanji za čak 85 odsto i dr Reyek ocenjuje kako je ovaj podatak ključan za definisanje strateških mera, čiji je akcenat na doslednom sprovođenju mera primarne i sekundarne prevencije za rizične grupe stanovništva. One podrazumevaju eliminaciju brojnih faktora rizika kojima smo izloženi savremenim načinom života, ali i uvođenje obaveznih preventivnih pregleda za rizične grupe. Preventivni pregledi imaju značaj u smislu ranog otkrivanja bolesti, efikasnijeg lečenja i sprečavanja komplikacija. Komplikacije dovode do teškog oštećenja srčanog mišića i razvoja srčane slabosti koja pojedince čini radno nesposobnim, često vezanim za pomoć i negu drugih lica. Ovi bolesnici zahtevaju i učestalo bolničko lečenje, što predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sistem i državu u celini. Ono što sami možemo da učinimo jeste da zdravo živimo.

    Većina stanovnika je dobro upoznata s faktorima rizika i na koji način mogu da se preveniraju. Glavni problem je više motivacione prirode i samodiscipline svakog od nas, da ne dođemo u situaciju da reagujemo tek kada se problem pojavi. Na žalost nisu retki primeri bolesnika koji i nakon ugradnje stenta ili operacije srca ne promene način života. Upravo u ovom segmentu postoji prostor za postizanje boljih rezultata u budućnosti a oni zahtevaju dodatno angažovanje kako zdravstvenih radnika tako i društva u celini. Insitutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine nastoji da, prateći svetske trendove, uvodi nove procedure kojima se poboljšavaju rezultati lečenja naših bolesnika. Akcenat je pre svega na mini-invazivnim interventnim hirurškim procedurama koje omogućuju lečenje najkompleksinijih srčanih oboljenja, uz minimalnu proceduralnu traumu i samim tim brži oporavak bolesnika. Za sve ovo je neophodna najsavremenija oprema koju je obezbedila Vlada AP Vojvodine i resorni  sekretarijat, istakao je dr Redžek i naglasio kako je u proteklih nekoliko godina ogroman napor uložen u efikasnije zbrinjavanje bolesnika s akutnim infarktom miokarda na području Vojvodine. Otvorene su još tri angiosale u Subotici, Somboru i Zrenjaninu koje su, uz podršku zaposlenih Insituta, doprinele da nakon više decenija nema liste čekanja za interventne procedure.

    „Pokucaj, mi smo tu“

    Udruženje kardiovaskularnih pacijenata “Moja druga šansa” bori se za bolji status pacijenata koji su preživeli infarkt srca i pokrenuli su projekat “Pokucaj, mi smo tu”, gde već mesecima zajedno sa lekarima kardiolozima, organizuju online savetovališta za sve kardio pacijente u Srbiji. Do sada je realizovano 12 savetovališta, koja se emituju svakog četvrtka od 10 do 11 sati na Jutjub kanalu “Pokucaj, mi smo tu”.

    Za prethodnih 12 savetovališta, na kojima je učestvovalo više od 20 lekara i pacijenata/članova udruženja, dobijeno je gotovo 1.000 pitanja pacijenata i članova njihovih porodica, više desetina hiljada ljudi je pratilo savetovalište i pružen je veliki broj korisnih saveta i informacija.

    Pored savetovališta, napravili smo i aplikaciju za pacijente „Otkucaji“, koja je dostupna na Gugl i Epl storu i može besplatno da se preuzme. Aplikacija je pomoć pacijentima u primeni terapije i praćenju opšteg stanja, istakao je predsednik udruženja “Moja druga šansa” Ivan Tojagić.

    Krajnji cilj je da je i ovi centri obezbede 24/7 negu za bolesnike s akutnim infarktom miokarda za šta je potrebna edukacija novih kardrova koja je u toku. Postignut je i značajan iskorak u lečenju bolesnika sa srčanom slabošću i kompleksnim poremećajima ritma. Budućnost Instituta vezana je i za otvaranje objekta “Kamenica 3”, u kome će Institut dobiti savremeni centar za neinvazivnu dijagnostiku; kardiorehabilitaciju i odeljenje za lečenje najtežih kardioloških bolesnika s razvijenom srčanom slabošću. I pored svih napora vezanih za unapređenje lečenja bolesti srca, ne smemo da zaboravimo da najviše možemo da učinimo sami – „svim srcem za zdravo srce“. Bitno je da shvatimo koliko je to važno, a Svetski dan srca nas na to podseća, zaključio je dr Redžek.

    Svetski dan srca ustanovljen je da ukaže na značaj kardiovaskulranih bolesti, a pre svega na činjenicu koliko sami možemo da učinimo za zdravlje svog srca. Shodno tome je i ovogodišnji slogan „Svim srcem za zdravo srce“. Kardiovaskularne bolesti su i danas vodeći uzrog smrti u populaciji od 30 do 70 godina, s učestalošću više od 50 procenata, kaže direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine profesor dr Aleksandar Redžek.  Prema njegovim rečima, odgovorne su za blizu 18 miliona smrtnih ishoda u svetu godišnje, sa progonozom da će do 2030. godine taj broj premašiti 25 miliona.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zanimljivosti

    Prvi srpski predstavnici na Olimpijskim igrama

    Svi nestrpljivo čekamo početak Olimpijskih igara u Parizu. Ta euforija koja staje u dve nedelje, konstantna provera koliko je Srbija osvojila medalja je ono što čekamo četiri godine. Dugu […]

    Kako proslaviti trideseti rođendan

    Za tridesete se često kaže da su nove dvadesete, ali i da su to godine kada zapravo istinski sazrimo. Nesporno je svakako da ove godine predstavljaju svojevrsnu prekretnicu koju treba valjano […]

    Kako se piše – Milicin ili Miličin?

    U Srbiji je još uvek najčešće žensko ime „Milica“, pa je sva prilika da i vi poznajete neku Milicu, a veća je verovatnoća da poznajete i više […]