Manjinski mediji bez senzacionalizma: profesionalizam, vidljivost i saradnja

U prvom tekstu serijala ,,Bez senzacionalizma u medijima na jezicima nacionalnih manjina” naši sagovornici su Nataša Raketić, urednica Radio Beograda i Dalibor Mergel, urednik programa na hrvatskom jeziku RTV Vojvodine.

Merger ističe da su mediji na hrvatskom jeziku profesionalni, pouzdani i lišeni senzacionalizma, ali da manjinske teme još uvek nisu dovoljno vidljive na digitalnim platformama i u medijima na jeziku većinskog naroda.

– Kvalitet informisanja na hrvatskom jeziku u Srbiji je dobar, ali ga je nužno unapređivati, naročito kroz prisustvo na društvenim mrežama i platformama kako bi vesti i priče iz života hrvatske zajednice bile dostupne širem auditorijumu. Takav pristup ne doprinosi samo kvalitetnijem informisanju, već i boljem razumevanju i otopljavanju odnosa u društvu – kaže Mergel. On napominje da mediji na manjinskim jezicima predstavljaju most između zajednica, omogućavajući da se teme od značaja za manjine prikažu i široj javnosti.

Foto: M. L.

Dodaje i da je ključno da se u manjinskim medijima i dalje primenjuju profesionalni i etički standardi, jer senzacionalizam nije i ne sme biti deo njihovog izraza.

– Kodeks novinara i novinarki Srbije jasno definiše profesionalne i etičke standarde koji važe i za informisanje na jezicima manjina. Neke od glavnih obaveza novinara stoga su tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izveštavanje. Usuđujem se zapaziti da je na medijskom nebu Srbije sve manje onih koji se pridržavaju profesionalnih standarda, kao i da se gaženje tih postulata nažalost može evidentirati i u pojedinim manjinskim sredstvima informisanja. Kao jedan od urednika u Redakciji programa na hrvatskom jeziku RTV-a bez ustručavanja bih konstatovao da su kolegama i meni standardi novinarske profesije na prvom mestu, u šta se može uveriti svako ko redovno prati naš informativni program – izjavio je Mergel.

Pored medija za pripadnike zajednica, značaj višejezičnih programa na javnim servisima naglašava i Nataša Raketić, dugogodišnja urednica i novinarka Radio Beograda. Prema njenim rečima, programi nacionalnih manjina na RTS-u i RTV Vojvodine predstavljaju dragocen izvor informacija, ne samo za same pripadnike zajednica, već i za novinare i širu javnost. Višejezični sadržaji omogućavaju uvid u svakodnevni život manjinskih zajednica, njihove potrebe, inicijative i izazove, koji često ostaju van fokusa medija na većinskom jeziku.
– Programi na jezicima nacionalnih manjina, koji se emituju na javnim medijskim servisima poput RTS-a i RTV Vojvodine, imaju izuzetno važnu ulogu u informisanju, kako pripadnika tih zajednica, tako i šire javnosti. Kao deo javnog servisa, ti sadržaji nose sa sobom relevantnost, pouzdanost i tačnost informacija, što ih čini značajnim izvorom i za profesionalne novinare. Programi nacionalnih manjina omogućavaju građanima i novinarima da razumeju probleme, potrebe i inicijative zajednica koje žive pored nas, a o kojima se retko izveštava u medijima na srpskom jeziku. Ti sadržaji imaju veliku odgovornost jer ne informišu samo pripadnike zajednica, već i pomažu u boljoj međusobnoj komunikaciji i razumevanju, što doprinosi kulturnom bogatstvu i društvenoj povezanosti – kaže Raketić.
Sagovornici se slažu da manjinski mediji moraju ostati profesionalni i lišeni senzacionalizma, jer njihova misija nije privlačenje klikova, već kvalitetno i odgovorno informisanje. Oni su i platforma za teme koje se tiču političkog položaja, upotrebe jezika i pisma, rada manjinskih institucija, kulturnih i obrazovnih inicijativa.

Dalibor Mergel ističe i važnost širenja manjinskih tema i na digitalne portale i društvene mreže, kako bi priče iz života zajednica bile vidljivije i za širu publiku.

Raketić dodaje da veći broj profesionalnih novinara koji poznaju jezik i kulturu nacionalnih zajednica može dodatno unaprediti kvalitet medijskog sadržaja.

Uloga manjinskih medija tako postaje dvostruka: oni informišu članove zajednica, ali i služe kao most ka većinskom društvu, podstičući međusobno razumevanje, saradnju i poštovanje različitosti. Saradnja između novinara različitih nacionalnih zajednica, kao i između manjinskih i većinskih medija, ključna je za kvalitet informacija i jačanje društvene povezanosti. Ovakvi mediji, složni su sagovornici, doprinose očuvanju kulturnog identiteta, razvijanju profesionalnog novinarstva i približavanju zajednica koje vekovima žive jedne pored drugih.

*Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medisjkom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Sledi prevod na hrvatski jezik:

Mediji nacionalnih manjina bez senzacionalizma: profesionalizam, vidljivost i suradnja

Informiranje na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji ima izuzetnu društvenu i kulturnu ulogu. Ovi mediji ne služe samo prenošenju vijesti, već čuvaju jezik, identitet i tradiciju zajednica, dok istovremeno omogućuju bolju komunikaciju s većinskim društvom.
U prvom tekstu serijala „Bez senzacionalizma u medijima na jezicima nacionalnih manjina“ naši su sugovornici Nataša Raketić, urednica Radio Beograda, i Dalibor Mergel, urednik programa na hrvatskom jeziku RTV Vojvodine.

Mergel ističe da su mediji na hrvatskom jeziku profesionalni, pouzdani i lišeni senzacionalizma, ali da manjinske teme još uvijek nisu dovoljno vidljive na digitalnim platformama i u medijima na jeziku većinskog naroda.

„Kvaliteta informiranja na hrvatskom jeziku u Srbiji je dobra, ali je nužno unapređivati je, naročito kroz prisutnost na društvenim mrežama i platformama, kako bi vijesti i priče iz života hrvatske zajednice bile dostupne širem auditoriju. Takav pristup ne doprinosi samo kvalitetnijem informiranju, već i boljem razumijevanju i otopljavanju odnosa u društvu“, kaže Mergel. Dodaje da mediji na manjinskim jezicima predstavljaju most između zajednica, omogućujući da se teme od značaja za manjine prikažu i široj javnosti.
„Kodeks novinara i novinarki Srbije jasno definira profesionalne i etičke standarde koji vrijede i za informiranje na jezicima manjina. Neke od glavnih obveza novinara su točno, objektivno, potpuno i pravovremeno izvještavanje. Kao urednik u Redakciji programa na hrvatskom jeziku RTV-a mogu bez ustručavanja potvrditi da su kolegama i meni standardi novinarske profesije na prvom mjestu“, izjavio je Mergel.

Značaj višejezičnih programa na javnim servisima naglašava i Nataša Raketić. Prema njezinim riječima, programi nacionalnih manjina na RTS-u i RTV Vojvodine predstavljaju dragocjen izvor informacija, ne samo za same pripadnike zajednica, već i za novinare i širu javnost. Višejezični sadržaji omogućuju uvid u svakodnevni život manjinskih zajednica, njihove potrebe, inicijative i izazove, koji često ostaju izvan fokusa medija na većinskom jeziku.

„Programi na jezicima nacionalnih manjina omogućuju građanima i novinarima da razumiju probleme, potrebe i inicijative zajednica koje žive pored nas, a o kojima se rijetko izvještava u medijima na srpskom jeziku. Ti sadržaji imaju veliku odgovornost jer ne informiraju samo pripadnike zajednica, već i pomažu u boljoj međusobnoj komunikaciji i razumijevanju, što doprinosi kulturnom bogatstvu i društvenoj povezanosti“, kaže Raketić.

Sugovornici se slažu da manjinski mediji moraju ostati profesionalni i lišeni senzacionalizma, jer njihova misija nije privlačenje klikova, već kvalitetno i odgovorno informiranje. Oni su i platforma za teme koje se tiču političkog položaja, upotrebe jezika i pisma, rada manjinskih institucija, kulturnih i obrazovnih inicijativa.

Dalibor Mergel ističe važnost širenja manjinskih tema i na digitalne portale i društvene mreže, kako bi priče iz života zajednica bile vidljivije i za širu publiku. Raketić dodaje da veći broj profesionalnih novinara koji poznaju jezik i kulturu nacionalnih zajednica može dodatno unaprijediti kvalitet medijskog sadržaja.

Uloga manjinskih medija tako postaje dvostruka: oni informiraju članove zajednica, ali i služe kao most prema većinskom društvu, potičući međusobno razumijevanje, suradnju i poštivanje različitosti. Suradnja između novinara različitih nacionalnih zajednica, kao i između manjinskih i većinskih medija, ključna je za kvalitet informacija i jačanje društvene povezanosti. Ovakvi mediji doprinose očuvanju kulturnog identiteta, razvoju profesionalnog novinarstva i približavanju zajednica koje stoljećima žive jedne pored drugih.

Ovaj projekt je sufinanciran iz Proračuna Republike Srbije – Ministarstva informiranja i telekomunikacija. Stavovi izneseni u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove tijela koji je dodijelio sredstva.