
O borbi protiv korupcije lokalnim antikorupcijskim planovima, čije je donošenje oročeno za 2017. godinu, zainteresovanosti građana da pokažu integritet i aktivno utiču da sistem i zakoni funkcionišu, a korupcije bude manje, uzbunjivačkima, kao i iskustvima u radu Lokalnog antikorupcijskog foruma koji u Nišu deluje već godinama razgovaralo se na skupu održanom u sredu u maloj sali Gradske kuće.
Kroz podatke iz nekoliko socioloških istraživanja na ove teme, Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) je podsetio gde smo kada su korupcija i integritet u pitanju. Tako je zaključio kako su stariji željni da se bore, ali objektivno ne mogu, srednja generacija može, ali neće, dok mladi neće jer ne vide nikakvu perspektivu u Srbiji. Gavrilović je izneo i zaključke dobijene istraživanjem da je prostor korupcije u Srbiji postao prihvatljiv. Svaki pet ispitanik smatra korupciju opravdanom da bi se dobilo nešto što mu pripada po zakonu, svaki četvrti da je opravdana ako je u interesu države, dok 30 odsto ispitanih smatra da je opravdana ako je za interes porodice, a 31 odsto smatra da je prihvatljiva ako je zbog naroda.
Jedna od ključnih brojki je da je više od pola ispitanika spremno da se bori protiv korupcije, ali je mnogo manji procenat onih koji su spremni da tu borbu vode u svom okruženju, što je zaključio je Gavrilović, dokaz da su ljudi svesni da nemaju podršku.
O modelu Lokalnog antikupcijskog foruma (LAF), koji godinama radi u Nišu i postiže rezultate, govorila je članica niškog LAF-a, novinarka Zorica Miladinović. Uz oskudnu tehničku podršku grada, volonterski, pa čak i sa advokatima volonterima, kako je istakla, niški LAF je imao značajnih rezultata. Doveli su u pitanje tender za javni prevoz vredan više milijardi, krenuli u uspostavljanje evidencije imovine i primanja lokalnih funkcionera i sa njima povezanih lica. Pokretali su i više postupaka po raznim linijama odgovornosti, ali uglavnom bez pravosudno verifikovanih rezultata.
Skupu se obratila i Marija Ćurčin koja radi u HR (kadrovskom) odeljenju gradske uprave Pančeva, a istovremeno je i ovlašćena osoba kojoj se mogu obratiti uzbunjivači i oni koji smatraju da su mobingovani unutar gradske administracije. Iako je već više od pola godine na tom mestu obraćanja ni po jednoj liniji nije bilo.
Kako je Gavrilović podsetio, na delu je loše rešenje po zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije gde je, umesto da se uzbunjivači javljaju na jednu adresu Agenciji, uvedeno da svaki pravni subjekt ima lice kome je moguće obratiti se. U ovakvom fragmetizovanom pristupu važno je da osobe nadležne za uzbunjivače budu izabrane na osnovu poverenja kolega, a ne samo postavljene.
On je podsetio da su američka iskustva da su veći efekti za društvo uzbunjivača nego policije u borbi protiv korupcije. Založio se da i kod nas ako se predmet uzbunjivanje ispostavi kao tačan uzbunjivač novčano nagradi, što je američka praksa.
Dosadašnja iskustva u formiranju lokalnih antikorupcijskih foruma koje su preneli Gavriović i Miladinovićeva je da oni ne funkcionišu tamo gde u njih uđu predstavnici partija ili odbornici. Predložili su da, kada bude formiran u Pančevu ovakav LAF, bude popunjavan po konkursu, gde bi izbor osoba od integriteta izvršilo nezavisno telo – dok bi gradsko veće izbor samo potvrđivalo, a o njemu ne bi raspravljalo.
O borbi protiv korupcije lokalnim antikorupcijskim planovima, čije je donošenje oročeno za 2017. godinu, zainteresovanosti građana da pokažu integritet i aktivno utiču da sistem i zakoni funkcionišu, a korupcije bude manje, uzbunjivačkima, kao i iskustvima u radu Lokalnog antikorupcijskog foruma koji u Nišu deluje već godinama razgovaralo se na skupu održanom u sredu u maloj sali Gradske kuće.