• Svake godine u Južnom Banatu prosečno petoro dece oboli od raka

    Međunarodni dan dece obolele od raka je ustanovljen 2002. godine od strane Međunarodne konfederacije Udruženja roditelja dece obolele od raka. Od tada se obeležava u više od 100 zemalja širom sveta.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Svake godine u Južnom Banatu prosečno petoro dece oboli od raka
    Foto: Pixabay

    U Srbiji je ovaj datum postao deo nacionalnog Kalendara javnog zdravlja 2013. godine, na inicijativu udruženja roditelja dece obolele od raka i uz podršku Ministarstva zdravlja.

    Rak kod dece čini od 0,4 do 4 odsto svih malignih bolesti u opštoj populaciji širom sveta i vodeći je uzrok smrti dece i adolescenata uzrasta od 0 do 19 godina. Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodno udruženje za borbu protiv raka su prošle godine, započele trogodišnju kampanju za period 2024–2026. godina u cilju prevazilaženja izazova i smanjenju nejednakosti sa kojima se suočavaju deca obolela od raka i njihove porodice. Ove godine pažnja celokupne javnosti, stručne i opšte, biće usmerena ka intervencijama koje se odnose na poboljšanje tretmana, nege, kvaliteta života, emocionalnih i socijalnih potreba dece obolele od raka, kao i njihovih porodica.

    Poslednje procene Međunarodne agencije za istraživanje raka iz 2022. godine pokazuju da je kod više od 275.000 dece registrovan neki oblik maligne bolesti, a da je više od 105.000 dece umrlo iste godine od raka. U svetu će se prema istim procenama do 2050. godine registrovati 285.000 novih slučajeva malignih bolesti kod dece, a 110.000 dece će umreti od raka ako se ne ulože dodatna ulaganja u poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama ili lečenju raka u detinjstvu. Na osnovu postojeće organizacije i načina funkcionisanja zdravstvenog sistema u oblasti pedijatrijske onkologije globalno, gotovo 45 odsto dece neće biti dijagnostikovano, a čak 84,1 odsto ove dece potiče iz nerazvijenih i srednje razvijenih zemalja. Sveobuhvatnim intervencijama moglo bi da se izbegne više desetina hiljada smrtnih slučajeva kod dece obolele od raka do 2050. godine.

    U Srbiji rak kod dece i adolescenata čini između 0,8 i 1,1 odsto svih novoobolelih osoba u strukturi obolevanja od svih malignih bolesti. Svake godine u Srbiji se registruje u proseku oko 370 dece, oba pola između 0 i 19 godina, sa nekom vrstom maligniteta. Kao i u većini zemalja u razvoju, i u Srbiji je gotovo dve trećine novoobolele dece (67,5 odsto ) uzrasta do 15 godina. Četiri grupe bolesti, leukemije, tumori mozga, tumori koštano-zglobnog sistema i limfomi, čine najčešće maligne bolesti u detinjstvu. Ove četiri grupe malignih oboljenja čine više od dve trećine (72,1 odsto ) svih maligniteta u detinjstvu. U proseku svake godine 40 dece starosti od 0 do 19 godina izgubi bitku sa ovom bolesti. Najčešći uzrok smrti u detinjstvu u Srbiji su tumori mozga, leukemije, tumori koštano-zglobnog sistema i limfomi. U strukturi umiranja od svih malignih bolesti manje od dve trećine umrle dece (64,3 odsto ) je bilo u uzrastu do 15 godina. Najčešći razlog smrtnog ishoda kod dece u uzrastu do 15 godina su tumori mozga i leukemije, dok su u uzrastu od 15 do 19 godina, u strukturi umiranja, najčešći uzrok smrti od maligniteta tumori koštano-zglobnog sistema i leukemije.

    U Južnobanatskom okrugu, u poslednjih pet godina, svake godine je prosečno petoro dece uzrasta 0-19 godina obolevalo i jedno dete umiralo od malignih bolesti. Tokom 2023. godine od raka je obolelo šestoro dece, četiri dečaka i dve devojčice.

    Najveći broj obolelih registrovan je u uzrastu od 0 do 4 godina (50 odsto ), u uzrastu od 15 do 19 godina 33 odsto , od 5 do 9 godina 17 odsto , dok u uzrastu od 10 do 14 godina nije bilo obolelih.

    Tokom 2022. i 2023. godine u Južnom Banatu nije bilo smrtnih ishoda od ove grupe bolesti u dečijoj populaciji.

    Najčešći maligni tumori kod dece u našem okrugu su akutne leukemije i linfomi, zatim maligne bolesti lokalizovane na mozgu, kostima, mekim tkivima, bubrezima, polnim organima i žlezdama.

    Uspeh lečenja i stopa preživljavanja dece obolele od raka zavisi od regiona i stepena ekonomske razvijenosti. U visokorazvijenim zemljama sveta stopa preživljavanja iznosi 80 odsto , ali u pojedinim delovima sveta koji imaju slabije razvijene resurse iznosi svega 20 odsto . Tim povodom su Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodno udruženje za borbu protiv raka postavili cilj da se do 2030. godine postigne eliminacija bola i patnje kod dece koja se bore protiv raka i da se preživljavanje dece sa bilo kojom dijagnozom raka u svetu poveća na 60 odsto.

    U skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog udruženja za borbu protiv raka kod dece u kontinuitetu se sprovode brojne kampanje koje imaju za cilj pokretanje šire društvene zajednice, kroz zajedničke akcije usmerene na ranu dijagnostiku raka, na odgovarajući medicinski tretman i lečenje, kao i na bolju dostupnost odgovarajućih lekova. Sve ovo će omogućiti da se udvostruče stope izlečenja i spasi milion dečjih života tokom sledećih deset godina.

    U cilju zaštite i unapređenja zdravlja jedne od najosetljivijih populacionih grupa, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” sa mrežom okružnih instituta i zavoda za javno zdravlje se od početka aktivno uključio u obeležavanje ovog važnog datuma iz Kalendara javnog zdravlja.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Zdravstvo

    Akcija besplatne provere sluha u Pančevu

    Postoji dosta važnih trenutaka tokom života u kojima želimo da budemo maksimalno prisutni i koje želimo da zapamtimo. Ukoliko Vi ili neko koga poznajete teško pratite razgovor i osećate napor […]