• BATUT: Najnovije preporuke za prevenciju u školskoj sredini

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je najnovije preporuke za prevenciju COVID-19 u školskoj sredini.

    Svim zaposlenima, kao i učenicima starijim od 12 godina, preporučuje se vakcinacija.

    Šta je COVID-19?

    COVID-19 je bolest izazvana novim korona virusom (SARS- CoV-2). Bolest može biti asimptomatska (bez klinički vidljivih simptoma i znakova) ili mogu da se jave respiratorni simptomi (povišena temperatura, kašalj, nedostatak daha, otežano disanje). Kod nekih osoba se može javiti nagli gubitak čula mirisa, ukusa ili promene ukusa, glavobolja, jeza, bolovi u mišićima, umor, povraćanje i/ili proliv. U težim slučajevima, infekcija može da izazove upalu pluća, teški akutni respiratorni sindrom, bubrežnu insuficijenciju i druge komplikacijepa i da dovede do smrtnog ishoda.

    Kako se prenosi virus koji uzrokuje COVID-19?

    Virus se širi obično tokom bliskog direktnog kontakta sa inficiranom osobom, kapljicama koje nastaju kašljanjem, kijanjem, govorom i sl. Osoba se može zaraziti novim korona virusom (SARS-CoV-2) dodirivanjem površina ili predmeta sveže kontaminiranih sekretima disajnih organa inficirane osobe, na kojima se nalazi virus, a potom dodirivanjem usta, nosa, očiju.

    Kako se širenje virusa koji uzrokuje COVID-19 može usporiti ili sprečiti?

    Opšte mere prevencije uključuju:

    • redovno pranje ruku sapunom i vodom ili upotrebu sredstava za suvo pranje/dezin- fekciju ruku na bazi najmanje 70% alkohola;
    • respiratornu higijenu (u slučaju kijanja i kašljanja pokrivanje usta i nosa nadlak- ticom ili papirnom maramicom koju odmah nakon upotrebe treba baciti u kantu za otpatke i obaviti higijenu ruku pranjem vodom i sapunom ili dezinfekcionim sred- stvom na bazi alkohola);
    • fizičku distancu (održavanje udaljenosti od sagovornika od najmanje 1, a poželjno 2 metra).

    Šta su adekvatni sanitarno-higijenski uslovi u školama i zašto su važni?

    To su adekvatno vodosnabdevanje, sanitacija i higijena i pod tim se podrazumeva pristup i dostupnost:

    • vodi za piće u dovoljnim količinama za sve i uvek kada postoji potreba;
    • dovoljnom broju čistih i funkcionalnih toaleta odvojenih po polu i snabdevenih potrošnim materijalom za sve i uvek kada postoji potreba;
    • dovoljnom broju funkcionalnih uređaja za pranje ruku snabdevenih vodom i sapunom za sve i uvek kada postoji potreba.

    Adekvatni sanitarno-higijenski uslovi u školama su neophodni za dobro zdravlje, dobro učenje i održavanje školskih aktivnosti učenika, nastavnog i nenastavnog osoblja i prevenciju i kontrolu COVID-19 i drugih zaraznih bolesti.

    Osnovni principi za sprečavanje širenja COVID-19 u školskoj sredini

    • Učenici, nastavno i nenastavno osoblje, roditelji i drugi posetioci škole koji imaju bilo koji od sledećih simptoma (kašalj, povišena telesna temperatura, otežano disanje/kratak dah, nagli gubitak čula mirisa, ukusa ili promene ukusa, glavobolja, jeza, bolovi u mišićima, povraćanje i/ili proliv) ne treba da dolaze u školu.
    • U školi je neophodno održavanje fizičke distance za učenike, nastavno i ne- nastavno osoblje, roditelje i druge posetioce škole od najmanje 1, a poželjno 2 metra.

    Škole treba da obezbede i sprovode uslove za:

    • redovno pranje ruku vodom i sapunom i/ili dezinfekciju ruku dezificijensi- ma na bazi 70% alkohola;

    • redovno čišćenje školske sredine (površine: prostora, predmeta i opreme);

    • redovnu nabavku osnovnog potrošnog materijala za sprovođenje higijensko- sanitarnih postupaka;

    • redovnu proveru funkcionalnosti uređaja za snabdevanje pijaćom vodom, sanita- cijom i higijenom i njihovo redovno održavanje;

    • redovno provetravanje svih prostorija gde borave učenici, nastavno i nenastavno osoblje;

    • redovno uklanjanje otpada na bezbedan način, uz korišćenje opreme za ličnu zaštitu.

    Škole treba da omoguće edukaciju učenika, nastavnog i nenastavnog osoblja i roditelja o merama prevencije širenja COVID-19.

    Detaljno uputstvo i preporuke za sve navedene opšte principe dati su u tekstu koji sledi.

    Postupanje sa učenicima, nastavnim i nenastavnim osobljem škole koji imaju bilo koji od sledećih simptoma ili znakova sumnje na COVID-19 (kašalj, povišena telesna temperatura, otežano disanje/kratak dah, nagli gubitak čula mirisa, ukusa ili promene ukusa, glavobolja, jeza, bolovi u mišićima, povraćanje i/ili proliv).

    • Ukoliko se simptomi COVID-19 pojave van škole

    Ne odlaziti u školu i istovremeno obavestiti nadležnu osobu u školi. Javiti se u COVID-19 ambulantu nadležnog doma zdravlja. Pratiti preporuke lekara iz COVID-19 ambulante.

    • Ukoliko se simptomi COVID-19 pojave u školi

    Nastavno i nenastavno osoblje škole: potrebno je da se osoba sa simptomima bolesti odmah javi u COVID-19 ambulantu nadležnog doma zdravlja.

    Učenici: učenika smestiti u praznu učionicu/prostoriju određenu za izolaciju i obavestiti roditelja/staratelja koji treba odmah da odvede dete u COVID-19 ambulan- tu nadležnog doma zdravlja. O učeniku u sobi za izolaciju, do dolaska roditelja/stara- telja, potrebno je da brine jedna osoba koristeći masku i rukavice, a prostoriju nakon odlaska učenika očistiti i dezinfikovati.

    Mere smanjenja rizika unosa korona virusa u školsku sredinu

    • Učenici, nastavno i nenastavno osoblje ne treba da dolaze u školu ukoliko imaju bilo koji od sledećih simptoma ili znakova sumnje na COVID-19 (kašalj, povišena telesna temperatura, otežano disanje/kratak dah, nagli gubitak čula mirisa, ukusa ili promene ukusa, glavobolja, jeza, bolovi u mišićima, povraćanje i/ili proliv).

    • Učenici, nastavno i nenastavno osoblje ne treba da dolaze u školu ukoliko su ide- ntifikovani kao bliski kontakti osobe obolele od COVID-19 u porodici ili domaćinstvu, već treba da ostanu u kućnoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana.

    • Učenici, nastavno i nenastavno osoblje koji su se javili lekaru u matičnom domu zdravlja zbog pojave simptoma ili znakova koji mogu ukazivati na COVID-19 ne treba da dolaze u školu dok čekaju rezultat testiranja, odnosno dok ne dobiju negativan rezultat testiranja na COVID-19.

    • Roditelji treba svako jutro da svojoj deci pred polazak u školu provere telesnu temperaturu i prisustvo drugih simptoma i znakova koji mogu ukazivati na COVID- 19. 

    • Nastavno i nenastavno osoblje treba da pred polazak u školu proveri sopstvenu telesnu temperaturu i prisustvo drugih simptoma i znakova koji mogu ukazivati na COVID-19

    Održavanje fizičke distance

    • Edukovati učenike, nastavno i nenastavno osoblje o značaju održavanja fizičke di- stance za sprečavanje širenja infekcije. Čas odeljenskog starešine iskoristiti za edukaciju učenika, kao i određene časove fizičkog i zdravstvenog vaspitanja. Postavi- ti vidna obaveštenja/postere o značaju održavanja fizičke distance.

    • U uslovima kada se obrazovno-vaspitni rad odvija kroz neposredni rad (prvi model organizacije nastave):

    Fizička distanca tokom aktivnosti koje se održavaju u učionici nije neophodna među decom (moguća je organizacija nastave sa celim odeljenjima u trajanju od 45 minuta). Potrebno je da nastavnici i drugo školsko osoblje održava fizičku distancu sa drugim osobama u školi od najmanje 1 metra.

    Preporučuje se da učenici ne menjaju učionice, odnosno da se nastava za jedan razred/grupu učenika odvija u istoj učionici.

    Preporuka je da se nastava obaveznih predmeta i svih ostalih oblika obrazovno- vaspitnog rada organizuje, sve dok vremenski uslovi to dozvoljavaju, na otvorenom prostoru, u skladu sa prethodno donetim planom organizacije.

    Moguća je organizacija nastave muzičke kulture i fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, kao i vannastavnih aktivnosti (hor, sportovi).

    Aktivnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt između učenika (kolektivni sportovi) realizovati pod uslovom da u odeljenju učenika, koji su obuhvaćeni ovim vidom aktivnosti, nema potvrđenih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 među učenicima tokom prethodnih 14 dana. U suprotnom, realizaciju ovih aktivnosti organizovati bez bliskih kontakta između učenika (nema kolektivnih sportova).

    Savetovati učenike da održavaju međusobnu fizičku distancu od najmanje 1 metar u svlačionicama.

    Preporučuje se da učenici provode veliki odmor na otvorenom (u školskom dvorištu) kada god to vremenske prilike dozvoljavaju.

    Osobe koje dovode učenike u školu ne ulaze u školu već prate učenike do ulaza u školsku zgradu ili do kapije školskog dvorišta, gde učenike mlađeg uzrasta preuzima dežurni učitelj/nastavnik.

    • U uslovima kada se obrazovno-vaspitni rad odvija kroz neposredni rad u školi i nastavom na daljinu (drugi model organizacije nastave):

    Održavati fizičku distancu sa drugim osobama u školi od najmanje 1 metra (4 m2  po detetu).

     Potrebno je održavanje rastojanja tokom svih aktivnosti, uključujući i sedenje učenika u klupama. To podrazumeva raspored od jednog učenika u klupi, a raspored klupa uskladiti sa kapacitetom učionice tako da se obezbedi minimum 1 metar rastojanja između učenika u svim pravcima.

    Preporučuje se da učenici ne menjaju učionice, odnosno da se nastava za jedan razred/grupu učenika odvija u istoj učionici.

    Preporuka je da se nastava obaveznih predmeta i svih ostalih oblika obrazovno- vaspitnog rada organizuje, sve dok vremenski uslovi to dozvoljavaju, na otvorenom prostoru, u skladu sa prethodno donetim planom organizacije.

    Potpuno obustaviti sve aktivnosti tokom kojih je moguće pojačano stvaranje aerosola (pevanje, sport, glasniji govor – što znači da se na časovima muzičke kulture ne peva, da nema proba školskog hora, da na časovima fizičkog i zdravstvenog vaspitanja nema kolektivnog sporta. Kada je reč o individualnim sportovima (gimnastika i slično) iste treba prilagoditi uslovima prostora (veličina sale, mogućnost prirodne ventilacije i slično).

    Realizaciju nastavnog programa iz fizičkog i zdravstvenog vaspitanja organizovati tako da se izbegne bliski kontakt, odnosno da se održi fizička distanca od najmanje 2 metra u svim pravcima.

    Ukoliko se časovi organizuju u sali za fizičko, obezbediti nastavni program koji će omogućiti održavanje fizičke distance. Ukoliko sala ima dva ulaza, iskoristiti ih za podelu učenika u grupe u cilju smanjenja gužve. Pre i posle svakog časa fizičkog i zdravstvenog vaspitanja neophodno je dezinfikovati zajedničke predmete (sprave, lopte i slično), očistiti/oprati salu i provetriti je. Ukoliko su obezbeđeni i ispunjeni svi ovi uslovi, tokom časa fizičkog i zdravstvenog vaspitanja učenici ne treba da nose masku.

    Uputiti učenike da održavaju međusobnu fizičku distancu od najmanje 1 metar u svlačionicama. Ukoliko je moguće, organizovati nastavu sa manjim brojem učenika.

    U periodu neposredno pre i posle nastave i između školskih časova (mali i veliki odmor) u školi i dvorištu škole ne stvarati gužve. Održavanje fizičke distance među učenicima neophodno je i tokom malog i tokom velikog odmora. Preporučuje se da učenici provode veliki odmor na otvorenom (u školskom dvorištu) kada god to vremenske prilike dozvoljavaju.

    Ne održavati proslave, priredbe u školskom objektu. Ne organizovati grupne posete mestima gde se očekuje okupljanje većeg broja osoba, izlete i dr.

     Osobe koje dovode učenike u školu ne ulaze u školu već prate učenike do ulaza u školsku zgradu ili do kapije školskog dvorišta, gde učenike mlađeg uzrasta preuzima dežurni učitelj/nastavnik.

    • Organizovati korišćenje toaleta tako da u toalet ulazi onoliko dece koliko u toa- letu ima kabina, a da se ispred toaleta čeka u redu sa održavanjem fizičke distance od najmanje 1,5 metra.

    Nošenje maski

    Preporučeni modeli nošenja maski:

    ● Nastavno i nenastavno osoblje

    Upotreba zaštitnih maski za nastavnike, tokom časa, nije neophodna ukoliko su potpuno vakcinisani (dve doze vakcine), a od druge doze je prošlo najmanje 14 dana i/ili su u prethodnih 6 meseci preležali COVID-19.

    Nevakcinisani nastavnici i drugo osoblje nose masku tokom radnog vremena uvek kada se nalaze u zatvorenom prostoru sa drugim osobama, kao i na otvorenom ukoliko nije moguće održavati rastojanje od 1 metra od drugih osoba.

    Nastavno i nenastavno osoblje škole je u obavezi da održava neprekidno rastojanje od najmanje 1 m od drugih osoba (učenika i osoblja), osim ako postoji izuzetna potreba bližeg kontakta u kom slučaju je neophodno da osoba nosi zaštitnu masku i da se nakon kontakta izvrši dezinfekcija ruku.

    Zaposleni treba da izbegavaju aktivnosti koje uključuju boravak više zaposlenih (nastavno i nenastavno osoblje) istovremeno u zatvorenom prostoru. Ukoliko je to neophodno (sastanci, obuke i sl.), tokom trajanja takvih aktivnosti upotreba zaštitnih maski je obavezna uz održavanje distance (minimum 1m) ukoliko je najmanje jedna osoba u prostoriji nevakcinisana.

    Izuzetno, ukoliko su sve osobe u prostoriji vakcinisane, zaštitne maske nisu obavezne.

    ● Roditelje, odnosno druge zakonske zastupnike i drugi posetioce

    Upotreba zaštitnih maski za roditelje i sve druge posetioce u školske ustanove je obavezna tokom boravka u zatvorenom prostoru, s tim da je neohodno redukovati broj posetilaca i omogućiti posetu samo u slučaju neophodnosti.

     Redovno pranje ruku

    Edukovati učenike, nastavno i nenastavno osoblje o značaju redovnog pranja ruku i o tome kako se pravilno održava higijena ruku u cilju sprečavanje širenja infekcije, demonstracijom i postavljanjem postera, kao podsetnika o pravilnom pranju ruku, na svim mestima gde se ruke peru. Edukovati ih da ne dodiruju oči, nos i usta neopranim rukama. Čas odeljenskog starešine iskoristiti za edukaciju učenika.

    Kako? Vodom i sapunom u trajanju od najmanje 20 sekundi ili upotrebom dezinfek- cionog sredstva na bazi 70% alkohola. Dezinfekcija ruku sredstvima na bazi 70% alkohola ne može zameniti pranje ruku vodom i sapunom ukoliko su ruke vidno zaprljane. Posle tri do četiri izvršenih dezinfekcija ruku, obavezno oprati ruke vodom i sapunom.

    Kada? Obavezno pri ulasku u školu, pre jela, posle odlaska u toalet, pre spremanja hrane, nakon obavljanja respiratorne higijene (istresanja nosa, kašljanja u maramicu itd), posle igre (npr. posle velikog odmora, posle časa fizičkog vaspitanja) i maženja životinja, kada su ruke vidno zaprljane, nakon povratka iz škole i uvek kada postoji potreba.

    Gde? Na svim ulazima u školu i na izlazu iz sale za fizičko postaviti dezinfekcio- na sredstva na bazi 70% alkohola (koristiti ih uz obavezni nadzor nastavnika/dežurnog nastavnika). Na svim uređajima za pranje ruku postaviti tečni sapun (npr. toaleti, učionice).

    Funkcionalni uređaji za pranje ruku su jedino oni uređaji sa ispravnim slavinama i česmama, vodom i sapunom.

    Redovno čišćenje školske sredine

    Edukovati predstavnike lokalnih samouprava, direktore škola, nastavno i nenastav- no osoblje o značaju redovnog čišćenja i dezinfekcije za sprečavanje širenja infek- cije (radi obezbeđenja dovoljnih količina sredstava za čišćenje i dezinfekciju i kako bi se uspostavile procedure za redovno čišćenje i dezinfekciju).

    Kako? Mehaničko čišćenje vodom i sapunom ili deterdžentom, trljanjem i struganjem, počev od čistijih ka prljavijim površinama, krećući od onih postavljenih više ka nižim, završno sa podom. Redovno čišćenje se vrši korišćenjem čistih krpa (razli- čite za različite površine i prostorije, npr. posebna za WC šolju, lavabo, podove, klupe…) i svežih rastvora sredstava kojima se čisti. Upotreba sredstava na bazi hlora se ne preporučuje.

    Postupak dezinfekcije određenog prostora ili ustanove (u ovom slučaju škole) podrazumeva niz procedura u kojima se upotrebljavaju različite metode i dezinfekci- ona sredstva. Dezinfekciju škole obavljaju ovlašćene ustanove i stručna i obučena lica onda kada za to postoji opravdana potreba.

    Dezinfekcija koju može da obavi školsko osoblje se odnosi samo na dezinfekciju zajedničkih predmeta i površina koji se često dodiruju (školske klupe, stolovi u trpezariji, sportska oprema, kvake, ručke na prozorima, školski pribor – šestar, lenjir), i to isključivo sredstvima na bazi 70% alkohola i nakon mehaničkog čišće-nja vidljivo zaprljanih površina.

    Nekontrolisana i nekritička upotreba dezificijenasa može dovesti do niza nega- tivnih efekata po zdravlje učenika, nastavnog i nenastavnog osoblja kao što su: iri- tacija kože i pojava alergija, ekcema i drugih promena na koži, iritacija sluzokože respiratornih puteva (nosa, ždrela, pluća) i pogoršanje ili pojava astme, opstrukti- vne bolesti pluća i dr.

    Rasprskavanje dezificijensa se ne preporučuje, već umakanje i natapanje tkanine. Pri korišćenju dezinfekcionih sredstava voditi računa o pravilnoj primeni prema uputstvu proizvođača (namena, koncentracija, način upotrebe i neophodno kontaktno vreme). Preporučuje se pravljenje plana čišćenja (ko čisti, kada, na kom spratu, itd).

    Kada? Obaviti čišćenje pre početka rada škole i svakodnevno, minimum dva puta dnevno. Dezinfekciju zajedničkih predmeta koji se često dodiruju vršiti nekoliko puta dnevno.

    Šta? Prostor i površine (podovi, zidovi, vrata i druge površine koje koristi veći broj osoba: školske klupe i stolovi, stolice, kvake, prekidače za svetlo, ručke ormarića, slavine, WC šolje, vodokotlići, lavaboi), pribor (školski šestar, lenjir) i oprema u toaletima, učionicama, zbornicama, sali za fizičko vaspitanje (sportski rekviziti), u školskim kuhinjama i trpezarijama.

    Redovna nabavka osnovnog potrošnog materijala

    Obezbediti dovoljne količine sredstava za čišćenje i dezinfekciju i uspostaviti procedure za redovnu nabavku sredstava za čišćenje i dezinfekciju.

    Kako? Zajedničkim radom škole i zajednice (nadležne lokalne samouprave i rodite- lja) za dobijanje podrške za obezbeđivanje osnovnog potrošnog materijala (kroz, na primer, osnivanje roditeljskog odbora za sanitarno-higijenske uslove). Za dugoročno obezbeđivanje sredstava za adekvatno održavanje sanitarno-higijenskih uslova, razmotriti navođenje troškova pod posebnom buddžetskom linijom u budžetu škole.

    Kada? Obezbediti dnevnu snabdevenost osnovnim potrošnim materijalom prema obi- mu potrošnje.

    Šta? Osnovno: sapun, toalet papir, ubrusi za jednokratno korišćenje, kese za kante za smeće, sredstva za čišćenje, dezificijensi na bazi 70% alkohola i proizvodi za čišćenje (krpe, džogeri).

    Redovna provera funkcionalnosti uređaja za snabdevanje pijaćom vodom, sanitacijom i higijenom

    Kako? Preporučuje se sastavljanje plana redovne provere funkcionalnosti sa jasno određenim aktivnostima, specifičnim ulogama, zadacima, rasporedom i budžetom za dnevno održavanje, čišćenje i popravke, kao i redovno praćenje sprovođenja plana.

    Kada? Najmanje jednom dnevno izvršiti proveru uređaja za vodosnabdevanje, sanitaci- ju i higijenu. Više puta u toku dana, u zavisnosti od broja osoba prisutnih u školi, proveriti snabdevenost potrošnim materijalom i dopuniti ga po potrebi.

    Šta? Uređaji i instalacije za vodosnabdevanje, sanitaciju i higijenu (slavine, lava- boi, WC šolje, vodokotlići). Proveriti njihovu ispravnost i funkcionalnost (npr. prisustvo vode i sapuna i/ili dezificijensa na bazi alkohola na svakom mestu za pranje ili dezinfekciju ruku, ispravnost vodokotlića i WC šolja).

    Ne zaboravite na adekvatnu pripremu školskih vodovodnih instalacija nakon dužeg nekorišćenja (raspusti, praznici, vikendi) kako bi održali ispravnost isporučene vode preko sistema javnog vodosnabdevanja, odnosno individualnog izvora.

     Kako?

    1. Sprovesti ispiranje vodovodne mreže u objektu na sledeći način: otvoriti sve sla- vine i tuševe i pustiti da voda ističe sve dok se ne ispusti cela zapremina vode u cevima, odnosno dok voda ne poprimi svoje uobičajene karakteristike (izgubi eventua- lno prisutnu boju i mutnoću i ustali joj se temperatura).

    2. Sprovesti termičku dezinfekciju unutrašnje mreže na sledeći način: zagrejati vo- du u bojlerima na temperaturu od 70 do 80 °S i nakon četiri sata ispuštati vodu preko slavina i tuševa u minimalom trajanju od pet minuta.

    3. U sistemima sa toplom vodom temperatura vode mora biti veća od 50 °S.

    4. U sistemu za hladnu vodu temperatura vode mora biti ispod 20 °S.

    5. Neophodno je redovno kontrolisanje i održavanje slavina i tuševa: skidanje i čiš- ćenje svih dodataka (mrežica, rozeta i sl), kao i redovna zamena dotrajalih elemenata.

    6. Potrebno je jednom godišnje očistiti i dezinfikovati grejače na bojlerima, po pot- rebi i češće.

    Redovno provetravanje svih prostorija

    Edukovati učenike, nastavno i nenastavno osoblje o značaju redovnog provetravanja prostorija u cilju sprečavanje širenja infekcije. Čas odeljenskog starešine iskoris- titi za edukaciju učenika.

    Kako? Isključivo prirodnim putem (otvaranjem prozora), bez upotrebe veštačke ven- tilacije i klimatizacije centralizovanog zatvorenog tipa.

    Kad i koliko? Obavezno za vreme svakog školskog odmora i između smena. Ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju, preporučuje se držanje otvorenih prozora i tokom trajanja nastave.

    Redovno uklanjanje otpada

    Kako? Otpad odlagati u kese u kante za smeće, po mogućstvu sa poklopcem i sa pedalom za nožno otvaranje kako bi se izbeglo dodirivanje površine kante. Upotrebljene maske za jednokratnu upotrebu (ne odnosi se na platnene maske) odložiti u kesu, kesu zave- zati i baciti u kantu za smeće. Kese sa otpadom zavezati pre bacanja u kontejner i dalje tretirati u skladu sa procedurom za upravljanje komunalnim otpadom, uz propisane mere zaštite.

    Kada? Svakoga dana i po potrebi više puta dnevno proveravati da li su kante pune i bezbedno ih prazniti. Otpad odlagati u skladu sa procedurom za upravljanje otpadom, uz propisane mere zaštite.

    Šta? Sav komunalni otpad koji nastaje u toku dana tokom školskih aktivnosti i boravka u školi.

    Ishrana učenika u školi

    Preporučuje se da učenici nose užinu od kuće, odnosno da tokom odmora ne napuštaju školu/školsko dvorište zbog kupovine užine.

    Ukoliko škola organizuje ishranu učenika, potrebno je:

    • da se obroci služe u trpezariji ili učionicama (samo ukoliko škola nema trpeza- riju),

    • pre služenja obrisati alkoholom površine na kojima će se hrana služiti,

    • da deca operu ruke pre jela,

    • da deca za stolovima sede na udaljenosti od najmanje 1, a poželjno 2 metra, u svakom pravcu,

    • deci naglasiti da međusobno ne dele hranu i pribor za ishranu.

    Posebne preporuke za učenike i zaposlene sa hroničnim bolestima (respiratorne, kardiovaskularne, dijabetes, maligne, imunodeficijentna stanja i dr.) u obrazovno-vaspitnim ustanovama

    Hronične bolesti i stanja mogu predstavljati veći rizik od razvoja težih oblika bolesti COVID-19, bez obzira na uzrast.

    Učenicima i zaposlenima u obrazovno-vaspitnim ustanovama, koji su u većem riziku od teškog oblika COVID-19 infekcije, kao i osobama koje su u bliskom kontaktu sa ovim posebno osetljivim kategorijama, preporučuje se vakcinacija protiv COVID-19 infekcije (Tabela 1) i u zavisnosti od aktuelne epidemiološke situacije (od umerenog do visokog rizika transmisije virusa SARS-CoV-2) treba im omogućiti učenje/rad na daljinu, na osnovu prethodnog dostavljenog mišljenja lekara specijaliste odgovarajuće grane medicine.

    Grupe u riziku kojima se preporučuje imunizacija protiv COVID-19 infekcije

    Osobe starije od 12 godina koje su u većem riziku od teškog oblika COVID-19 infekcije su:

    – oboleli od teških neuromišićnih stanja, koja ugrožavaju respiratornu funkciju (cerebralna paraliza, autizam, mišićna distrofija i dr.),

    – osobe sa smetnjama u učenju (Daunovim sindromom i dr.),

    – pacijenti sa imunosupresijom uzrokovanu bolešću ili lečenjem (osobe na hemioterapiji, radioterapiji, na programu za translplantaciju, pacijenti sa HIV infekcijom ili osobe sa genetskim poremećajima koji utiču na imunski sistem, osobe koje primaju imunosupresivnu ili imunomodulatornu biološku terapiju,

    – oboleli od hematoloških maligniteta (leukemija, limfom i mijelom) i autoimunih bolesti.

    Osobe starije od 12 godina koje su u bliskom kontaktu sa osobama sa slabijim imunitetom:

    – Hronična respiratorna oboljenja: HOBP – emfizem i hronični bronhitis,

    bronhiektazije, cistična fibroza, teži oblik astme, intersticijalna fibroza pluća, pneumokonioza i bronhopulmonalna displazija;

    – Hronične kardiovaskularne bolesti: kongenitalne srčane bolesti, hipertenzija sa komplikacijama, hronična srčana slabost, ishemijska bolest srca, teži poremećaji srčanog ritma i venska tromboembolija;

    – Hronične bolesti bubrega: stadijum 3-5 hronične bubrežne insuficijencije, nefrotski sindrom i transplaniran bubreg;

    – Hronične bolesti jetre: ciroza, bilijarna atrezija, hronični hepatitis;

    – Hronične neurološke bolesti: moždani udar, tranzitorni ishemijski atak, stanja sa poremećajem respiratorne funkcije (uključujući Daunov sindrom, multiplu sklerozu, epilepsiju, demenciju i dr.);

    – Dijabetes i drugi endokrini poremećaji (Adisonova bolest)

    – Imunosupresivna stanja

    – Asplenija ili disfunkcija slezine

    – Ekstremna gojaznost (ITM ≥40 kg/m2)

    – Teža mentalna oboljenja: šizofrenija, bipolarni poremećaji i dr.

    Iz instituta napominju da su preporuke su podložne izmenama u zavisnosti od promene epidemiološke situacije, kao i da primena ovih preporuka štiti i od drugih respiratornih oboljenja.

    Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je najnovije preporuke za prevenciju COVID-19 u školskoj sredini.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija