
Prvi delovi spomenika Stefanu Nemanji stigli su u Beograd i počinje njihovo postavljanje na Savskom trgu. Dok gradske vlasti kažu da je današnji dan istorijski, deo stručne javnosti izgled spomenika i samog trga vidi kao populizam. Samo u jednom se svi slažu – da Stefan Nemanja zaslužuje spomenik, piše N1.
Noga Stefana Nemanje kročila je u zemlju Srbiju, po prvi put u današnju prestonicu. Istina ne na vladarski tron, jer je on već zauzet. U Beograd je stigao iz Rusije, ne ceo, već u delovima – od bronze. Trebalo bi da bude visok 23 metra i da svetli.
Zamenik gradonačelnika Beograda kaže da je početak sklapanja spomenika istorijski trenutak i da će veći dan biti onaj kada predsednik Vučić otkrije spomenik.
„Sramota je što za sve ove vekove nismo podigli spomenik Stefanu Nemanji, ali došlo je vreme i da se ta nepravda ispravi i zahvalan sam predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je za razliku od svih svojih prethodnika koji su bili na vlasti, između ostalog, odlučio da predloži da se podigne spomenik Stefanu Nemanji“, rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.
Stefan Nemanja treba da ima spomenik, jedan od najlepših u gradu, smatra istoričar Danilo Šarenac. Ipak, ima zamerke na izgled današnjeg župana.
„Ali mi se čini da je ovde više reč o sadašnjosti, a ne toliko o srednjem veku. I možemo reći da je ta megalomanija indikativna. Veličina ovog spomenika kao da je proporcionalna nekoj zloupotrebi srednjeg veka za potrebe sadašnjosti. Kao da sadašnje vlasti žele da se sakriju iza srednjeg veka i da prizovu u pomoć to doba Stefana Nemanje i sve njegove uspehe, ne bi li prosto maskirali svoje neuspehe“, smatra istoričar Danilo Šarenac.
Arhitektonsko rešenje u kojem će spomenik biti viši od železničke stanice Bojan Kovačević naziva amaterskim.
„Mislim da je on mogao da bude u neuporedivo manjoj proporciji, ispred neke državne zgrade, gde bi, zapravo, povezivao istorijat srpske državnosti sa aktuelnim trenutkom, nešto slično… Ne govorim sada o vajarskom rešenju nego, uopšte o programskom, kao što je, na primer, spomenik caru Dušanu ispred Palate pravde“, navodi arhitekta Bojan Kovačević.
Još jedna od zamerki koja se u javnosti može čuti je i to što spomenik nisu radili domaći vajari. Jedan od najboljih iz Srbije, Miodrag Živković, koji je nedavno preminuo, je 2018. napustio komisiju koja je birala idejna rešenja. Upravo zbog pobede predloga koji je dao ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov.
Smatrao je da skulpturu treba prilagoditi istorijskim činjenicama, te da način odevanja, dostojanstveni stav samodršca, a posebno portret vladara odgovaraju njegovom liku.
„Autor je od svih zahteva žirija prihvatio jedino da ukloni oreol, a priložio je portret, koji nema ništa zajedničko sa likom Stefana Nemanje“, govorio je Živković.
Kako su mediji 2017. pisali prva nagrada za vajarski predlog je iznosila šest miliona dinara.
Da je stigla Nemanjina glava mogao bi videti nezavršen Savski trg i čuti obećanje zamenika gradonačelnika da će biti gotov do novembra. To će biti njegov dom za 21. vek.
Prvi delovi spomenika Stefanu Nemanji stigli su u Beograd i počinje njihovo postavljanje na Savskom trgu. Dok gradske vlasti kažu da je današnji dan istorijski, deo stručne javnosti izgled spomenika i samog trga vidi kao populizam. Samo u jednom se svi slažu – da Stefan Nemanja zaslužuje spomenik