
Pod uticajem inflatornog pritiska cene prehrambenih proizvoda porasle su u proseku za 25 odsto, navode iz Privredne komore Srbije. Iako na globalnom nivou cene hrane padaju, kod nas su se one zadržale na visokom nivou i sve ozbiljnije ugrožavaju ionako nizak životni standard.
Domaćinstva u Srbiji oko polovinu primanja troše upravo na hranu, dok je taj izdatak u evropskim zemljama znatno manji, ističe pomoćnik direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije Bojan Stanić. Ukazuje i da veliki broj građana ima zaradu koja je niža od prosečne, te upozorava da je kupovna moć stanovništva zapravo u kriznoj situaciji. Prema njegovim rečima, zbog toga su neophodne određene mere socijalne politike kako bi se pomoglo najsiromašnijem stanovništvu. Komentarišući to što su cene hrane u Srbiji u mnogim slučajevima veće nego u evropskim zemljama, Stanić kaže da na to utiče više faktora.
Ipak, cene hrane u svetu već izvesno vreme padaju, ali ne i u Srbiji. Iako kod berzanskih roba kao što su pšenica, kukuruz, soja – cena najviše zavisi od svetskog tržišta, na kojem ovi proizvodi pojeftinjuju. Naime, globalno je u toku najveći pad cena kod žitarica i uljarica, ali padaju i cene mesa i šećera, iako ne u toj meri, pokazuje FAO indeks koji se formira na osnovu cena najznačajnijih roba iz sektora hrane, po procenama Ujedinjenih nacija
Pod uticajem inflatornog pritiska cene prehrambenih proizvoda porasle su u proseku za 25 odsto, navode iz Privredne komore Srbije. Iako na globalnom nivou cene hrane padaju, kod nas su se one zadržale na visokom nivou i sve ozbiljnije ugrožavaju ionako nizak životni standard.
