
Srpska pravoslavna crkva slavi Preobraženje Gospodnje. Taj praznik posvećen je sećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.
Ikona Preobraženja često krasi ikonostase, a na njoj je predstavljen Hristos na gori, okružen svetlošću, sa sagovornicima Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola, Petar, Jakov i Jovan, uplašeni leže na zemlji.
U crkvenim bogosluženjima praznuje se sedam dana, tokom kojih se pevaju pesme posvećene ovom jevanđelskom događaju.
Preobraženje pada uvek u vreme Gospojinskog posta zato je praznična trpeza obogaćena vinom i ribom.
Brojni običaji i verovanja
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina, ali i da se cela priroda preobražava.
Takođe se nekad verovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rekama.
U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvećuje grožđe i deli narodu, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće.
Običaj je, takođe, da se grožđe deli i na groblju za pokoj duša mrtvih.
Veruje se i da se na veliki praznik Preobraženje i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom obelodani – izgubiće razum.
Preko dana se na Preobraženje ne spava da se ne bi dremalo tokom godine.
U vinogradarskim krajevima o Preobraženju se okupljaju oni koji su napustili zavičaj, u Metohiji svetkovine su u Velikoj Hoči, pod okriljem srednjovekovnih Nemanjičkih zadužbina.
Srpska pravoslavna crkva slavi Preobraženje Gospodnje. Taj praznik posvećen je sećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.
