Danas je Uskrs po gregorijanskom kalendaru
Vernici Rimokatoličke crkve i drugih zapadnih hrišćanskih zajednica obeležavaju najveći hrišćanski praznik – Uskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista i simbolizuje pobeda života nad smrću.

Ovaj praznik danas proslavlja i deo pravoslavnih hrišćana širom sveta koji pripadaju crkvama zapadnog obreda.
Vaskrsenje Sina Božijeg predstavlja temelj hrišćanske vere, simbol obnove života i neuništivosti duha na kome počiva vera u Boga.
Prema hrišćanskom učenju, Hrist je vaskrsao trećeg dana nakon smrti. Jevanđelja beleže da se ovaj događaj odigrao na njegovom grobu, a vest o vaskrsenju ženama mironosicama saopštio je arhanđel Gavrilo.
Obeležavanje praznika započinje odlaskom na svečanu službu, koja podseća na to da je Isus Hrist, Mesija, rođen od Duha Svetoga i Deve Marije, došao među ljude kako bi svojom žrtvom na krstu iskupio grehe čovečanstva, nakon čega je vaskrsao.
Običaj je da vernici na uskršnju misu donesu jaja i hranu, koje potom sveštenik blagosilja.
Farbanje jaja sastavni je deo uskršnjih običaja, a najčešće se boje u crvenu boju, koja simbolizuje novi život.
Prema predanju, Marija Magdalena je caru Tiberiju poklonila prva ofarbana jaja, kada je u Rim donela vest o Hristovom vaskrsenju.
Jaje kao simbol predstavlja obnavljanje prirode i života, a uskršnje crveno jaje donosi radost i onima koji ga poklanjaju i onima koji ga primaju.
Praznik se obeležava u krugu porodice, uz bogatu trpezu, a običaji uključuju i potragu za skrivenim jajima, kao i nadmetanje u njihovom razbijanju.
Uskrs prati i niz običaja koji se razlikuju od zemlje do zemlje.
