• Izložba „Oto Bihalji-Merin: Morao sam biti prisutan“ u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića

    Izložba „Oto Bihalji-Merin: Morao sam biti prisutan“ biće otvorena 22. novembra u 18 sati u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Kustosi izložbe su Senka Latinović (Muzej naivne i marginalne umetnosti) i Miroslav Karić (Muzej savremene umetnosti).

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Izložba „Oto Bihalji-Merin: Morao sam biti prisutan“ u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića
    Oto Bihalji-Merin i Ivo Andrić, iz arhive Salona Oto Bihalji-Merin

    Obeležavanje sto dvadeset godina od rođenja Ota Bihalji-Merina predstavlja neposredan povod za organizovanje izložbe posvećene ovom prominentnom jugoslovenskom intelektualcu sa ciljem da se dodatno istraže i iznova sagledaju njegovi lik i delo.

    Izložba je realizovana kroz partnerstvo Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i Muzeja naivne i marginalne umetnosti, imajući u vidu Bihalji-Merinovu istaknutu ulogu u promociji domaće i inostrane moderne i naivne umetnosti i novih umetničkih pojava, kao i njegovu višeznačnu saradnju sa ovim institucijama. Intelektualac je, možda, reč neprecizna da opiše ovog vrsnog eruditu, neumornog istraživača i putnika kroz vreme, prostor, društva i kulture, i tesna da se obujme njegove brojne uloge, angažmani i interesovanja, širina duha i strast za znanjem. Slikar, avijatičar, predavač, književnik, novinar, ratni reporter, urednik i izdavač, aktivan član Komunističke partije Jugoslavije i Komunističke partije Nemačke, likovni kritičar, likovni teoretičar, pisac o umetnosti, umetnički direktor, osnivač i član organizacionih odbora brojnih institucija i član žirija mnogih prestižnih domaćih i svetskih manifestacija – sve je to bio Oto Bihalji-Merin. Podsećanja radi, do sada su u Beogradu bile priređene dve izložbe koje su za temu imale njegov život i rad, najpre 1976. godine u Salonu Muzeja savremene umetnosti, a zatim 2018. godine u Kući legata. I pored činjenice da je publika imala priliku da stekne uvide u izuzetno bogatu životnu i profesionalnu biografiju Bihalji-Merina, još postoji prostor koji otvara mogućnost za dalja proučavanja i doprinose ovoj temi. Na to upućuje lični arhiv Ota i Lize Bihalji-Merin koji obuhvata period gotovo čitavog XX veka i koji do sada, zbog njegove obimnosti i raznovrsnosti građe, nije bilo moguće sagledati u celini. U svetlu ovih činjenica, sveobuhvatnije istraživanje postojeće dokumentacije kao i velikog broja spoljnih arhiva, biblioteka, instituta, uz razgovore sa brojnim pojedincima, ulazak u mrežu poznanstava, prelomnih istorijskih događaja i tuđe intime, bio je istovremeno vrlo uzbudljiv, inspirativan ali i delikatan i zahtevan poduhvat, u koji je bio uključen niz istraživača i saradnika.

    Morao sam biti prisutan je sintagma koja se često sreće u Bihalji-Merinovim memoarskim zapisima a kojom je, pre svega, želeo da objasni suštinu svog pogleda na svet i naglasi potrebu za preuzimanjem inicijative i aktivnim učešćem u društvenim zbivanjima kojima je svedočio tokom turbulentnih decenija XX veka. U sličnom viđenju i profesor Jerko Denegri koristi izraz delatna prisutnost kada opisuje životni kredo i mnogostruku ličnost Ota Bihalji-Merina, njegovu burnu egzistenciju i kontinuiranu prezentnost u zbivanjima i direktnim susretima i razmenama sa velikim imenima iz sveta politike, kulture i umetnosti toga vremena poput Bertolta Brehta, Ane Zegers, Vasilija Kandinskog, Pola Klea, Tomasa Mana, Žan-Pola Sartra i drugih.

    Izložba je koncipirana u dva poglavlja. Najpre će u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića biti predstavljeni rezultati istraživačkog rada na arhivi, dok će u proleće sledeće godine, prema koncepciji dr Ivane Bašičević Antić, u Muzeju savremene umetnosti biti prikazana dela ovog umetnika, uz tematsko-problemsku analizu pojava u umetnosti koje su bile u fokusu interesovanja Bihalji-Merina. Na aktuelnoj izložbi su izdvojene najznačajnije stanice na njegovom životnom putu od Zemuna, preko Berlina, Pariza, Ciriha, Madrida, do Beograda, prateći kako hronološki tok događaja, tako i specifična nelinearna kretanja Bihalji-Merina na relaciji umetnost – politika – društvo. Kroz mnoštvo korespondencije, knjiga, tekstova, intervjua, televizijskih emisija, umetničkih intervencija, predočen je intenzitet njegovih razmišljanja o brojnim fenomenima koji su ga okupirali: naivna umetnost, vanevropske civilizacije, veza umetnosti i nauke i pravac kojim će se umetnost kretati u budućnosti. Publika će imati priliku da otkrije Bihalji-Merina i u ulozi inspiratora i mentora brojnim mladim likovnim umetnicima i piscima, čija sećanja su zabeležena i uključena u izložbenu postavku.

    Izložbu Oto Bihalji-Merin: Morao sam biti prisutan treba posmatrati kao svojevrstan vodič kroz arhivsku građu, kao početak, uvodnu reč i podsticaj za dalja otkrivanja i kontekstualizacije kompleksne Bihalji-Merinove ličnosti i slojevitosti pozicija i uloga koje je imao u predratnim i poratnim istorijskim prilikama kao i društveno-političkim, kulturnim i umetničkim zbivanjima kako u lokalnim, tako i međunarodnim okvirima. Njegov osoben teorijski, spisateljski rad i pristup koji je neretko izlazio iz akademskih okvira i kanona često su donosili netipične i osvežavajuće transdisciplinarne uvide i poetičke iskaze o fenomenima, praksama i tendencijama u likovnoj i vizuelnoj umetnosti.

    U pripremi je zbornik radova istraživača/istraživačica koji su iz različitih perspektiva posmatrali poznate i manje poznate činjenice o životnoj i umetničkoj filozofiji Ota Bihalji-Merina. Takođe, biće organizovani i prateći govorni programi u okviru kojih će publika imati priliku da se bliže upozna sa Bihalji-Merinovom „delatnom prisutnošću”.

    Izložba će biti otvorena do 17. februara 2025.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp

    Tagovi:

  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Oblačno jutro, tokom dana razvedravanje

    Sutra ujutru oblačno, ponegde slaba kiša, od sredine dana suvo uz postepeno razvedravanje. Jutarnja temperatura od 12 do 16, najviša od 23 do 27 […]