Izložba „Popis – materija, umetnost, kapitalizam“ Irene Lagator Pejović i Jelene Micić u Salonu Muzeja savremene umetnosti Beograd
Izložba „Popis – materija, umetnost, kapitalizam“ Irene Lagator Pejović i Jelene Micić biće otvorena u petak, 28. novembra u 19 časova, u Salonu Muzeja savremene umetnosti Beograd. Kustos izložbe je Miroslav Karić, a prvo vođenje i razgovor sa umetnicama i teoretičarkom kulture Elke Krasny zakazano je za subotu, 29. novembar, u 18 časova.

Koncipirana kroz selekciju radova kao svojevrsni pregled dosadašnjih umetničkih angažmana Lagator i Micić, ali i uz novu produkciju, izložba prati glavne istraživačke fokuse i procese pomenutih autorki*, čije umetničke prakse tematski povezuju pitanja o različitim antropogenim uticajima na urbane, socijalne i kulturne pejzaže.
Kroz istraživanja društvenih i političkih implikacija materije i materijala u sferama svakodnevnog, javnog i privatnog života, umetnice* problematizuju niz dubljih, kompleksnih manifestacija savremene globalne sistemske krize i krize biodiverziteta. Fenomen materijalnosti autorke* tretiraju podjednako kao medij – nosioca i eksponenta socioekonomskih odnosa i ideoloških sadržaja – i kao kreativno sredstvo određenih kvalitativnih i oblikovnih karakteristika i potencijala. Za Lagator i Micić posebno važno u tom smislu jeste prikupljanje i arhiviranje materijala s kojima rade, odnosno mogućnost da ih kontinuirano ispituju i otvaraju za dalja moguća čitanja i vizuelna interpretiranja. Tako su radovi, realizovani u rasponu vizuelnih izraza od slike i objekta do instalacije i site-specific intervencije, neretko formalno strukturirani i rešeni kroz akumulirane elemente ili fragmente raznih proizvodnih sirovina, readymade predmeta i artefakata. Obimom i serijalnošću naglašena primarna svojstva njihove široke upotrebe i potrošnje za posmatrača se značenjski i narativno aktiviraju u složenoj mreži vrednosnih i asocijativnih predznaka i referenci, namenski i simbolički upisanih u svaki materijal. Rasteri, bojena polja, vertikalno-dinamičke konstrukcije, ostaci ambalaže, potvrde o fiskalnim transakcijama, organski i sintetički pigmenti, prediva, samo su neke od komponenti oblika i prostornih situacija kojima nas umetnice* uvode u priču o isprepletenosti ekonomskih, društvenih i afektivnih veza u današnjem ubrzanom kapitalističkom svetu.
Radovi na izložbi u Salonu MSU-a istražuju načine na koje, recimo, nejednakost globalnih standarda i regulativa u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji mogu uticati na potrošačku svest i odgovornost, životnu sredinu ili predstavljati demarkacionu liniju između održivih i eksploatativnih ekonomija, zatim proučavaju kako vizuelna reprezentacija i tehnološki procesi određuju recepciju proizvoda i njegov sadržaj, kao i koji su posttranzicioni statusi nekadašnjih simbola modernističke gradnje i kulturne demokratizacije. Umetničke prakse Lagator i Micić donose suptilne kritičke refleksije i gestove suočavanja sa brojnim pitanjima koja se tiču efekata i posledica koje na pojedin*ku i zajednicu u svakodnevnom životu ostavlja kapitalistička logika, kao i geoekonomske i klasne stratifikacije, eksploatacije i ekstinkcije skrivenih iza perfidnih maski neoliberalnog ekonomskog i tehnološkog razvoja.
Irena Lagator Pejović (1976, Cetinje) – vizuelna umetnica, teoretičarka umetnosti i vanredna profesorka na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici. Na crnogorskoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni prisutna je od 2000. godine, a njena dela se nalaze u kolekcijama javnih institucija kao što su FRAC Marsej, Francuska; Villa Pacchiani, Italija; MSU Crne Gore; MSU Beograd i MSURS Banja Luka; Muzej novca u Beogradu, Nacionalna biblioteka Crne Gore i Narodni muzej Crne Gore. Samostalnom izložbom Misliti slikom predstavljala je Crnu Goru na 55. Venecijanskom bijenalu. Lagator je jedna od sedam dobitnika Uneskove nagrade za promociju umetnosti, koja joj je dodeljena na 4. Cetinjskom bijenalu 2002. godine.
Jelena Micić (1986, Knjaževac) – magistratura na Akademiji likovnih umetnosti u Beču (2020) na Odseku za tekstualnu skulpturu. Master studije filozofije (2012), kao i diplomske studije na Katedri za skandinavske jezike i književnosti (2010) Univerziteta u Beogradu. Trenutno na PhD studijama filozofije u Beču. Dobitni*ca je nagrada Dimitrije Bašičević Mangelos (2021), Würdigungspreis der Akademie der bildenden Künste Wien za najbolje završne radove (2020), Ö1 Talentestipendium Bildende Kunst (2018) i kültür gemma! (2018) u Beču. Radovi se nalaze u Federalnoj kolekciji Austrije, kolekciji Grada Beča i Muzeju grada Beča. U periodu 2021–2025. godine figurira kao umetnička direkcija festivala za umetnost i aktivizam WIENWOCHE.
Realizaciju izložbe su, pored Ministarstva kulture Republike Srbije, pomogli Austrijski kulturni forum Beograd, Austrijski kulturni forum Vašington i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.
