Katolici i protestanti slave Uskrs

Katolici, protestanti, anglikanci, neke pravoslavne crkve i brojne manje crkve, proslavljaju najveći hrišćanski praznik, uskrsnuće Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću.

Nadbiskup beogradski Ladislav Nemet naveo je u uskršnjoj poslanici da se Božja ljubav najbolje očituje u otajstvu uskrsnuća.

„Sâm Isus je rekao da nije došao među nas niti uzeo ljudsko telo da nas osudi, nego da nam daruje život, život u najvećoj punini, život koji niko ne može uništiti. Najveći znak ljubavi je to što je Isus dao svoj život za nas i potom uskrsnuo. U ovom uskrsnom događaju možemo videti da nije smrt, ni greh, ni zlo, zadnja reč naše stvarnosti, nego život. Možemo mi biti i loši, kao što se, na primer, toliko đavolskog zla događa sada u Ukrajini zbog rata, ali ni tada Bog ne odustaje od čoveka, od stvorenog sveta, nego nas voli“, naveo je nadbiskup Nemet.

Uskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Uskrsa i zove „čuvarkuća“, a vernici hranu donose u crkvu na blagoslov.

Katolici, protestanti, anglikanci, neke pravoslavne crkve i brojne manje crkve, proslavljaju najveći hrišćanski praznik, uskrsnuće Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću.