• Mlečni proizvodi najviše „gurali“ inflaciju, beli luk delovao dezinflatorno

    Republički zavod za statistiku objavio je analizu poskupljenja koja je pokazala da je međugodišnji rast cena hrane od 22,3 odsto u tri kvartala ove godine najviše bio određen rastom cena mlečnih proizvoda, koji su poskupeli 33,9 odsto.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Mlečni proizvodi najviše „gurali“ inflaciju, beli luk delovao dezinflatorno
    Foto: Pixabay

    Ne zaostaje ni povrće, koje je za devet meseci poskupelo 32,6 odsto međugodišnje, meso je skuplje 16,2 odsto, a hleb i žitarice 18,4 odsto. Kućne budžete u istom periodu opteretila su i poskupljenja struje za 21,3 odsto i ogreva za 26,3 odsto međugodišnje.

    Mlečni proizvodi najviše su „namučili“ novčanike potrošača, a među njima jogurti, i to voćni i sa dodatkom žitarica, zatim sve vrste svežeg sira i punomasno mleko. Mlečni proizvodi su, kako ističe Republički zavod za statistiku (RZS) u novembarskom izdanju „Trendova“, učestvovali u ukupnoj strukturi stope rasta potrošačkih cena sa 12,4 odsto.

    U analizi se ističe da međugodišnji rast cene povrća, koji je za tri kvartala ove godine iznosio 32,6 odsto, postepeno usporava u poređenju sa prvom polovinom godine.

    „Rast cena i dalje je najviše određen cenom crnog luka, krompira (naročito crvenog), paprike, šargarepe i paradajza, koji čine jezgro rasta cena povrća u prva tri kvartala 2023. godine, dok je jedini deflatoran uticaj imala cena belog luka“, ističu analitičari RZS.

    Kada je reč o međugodišnjem rastu cene mesa od 16,2 odsto u prva tri kvartala 2023. godine, ona je najviše bila određena rastom cene svinjskog mesa bez kostiju i svih vrsta slanine, zatim goveđeg i junećeg mesa bez kostiju i kobasica od svinjskog, goveđeg i mešanog mesa. Ukupno učešće ovih kategorija u strukturi godišnje stope rasta cene mesa u prva tri kvartala 2023. iznosilo je 41,6 odsto.

    Nisu mirovale ni cene hleba i žitarica, a međugodišnjem poskupljenju od 18,4 odsto najviše su doprinela poskupljenja belog hleba i slanih grickalica, kao i svih vrsta i testenina, koja su u strukturi ukupne stope rasta cena hleba i žitarica učestvovali sa 57,2 odsto.

    Što se tiče energije kao velike stavke potrošačke korpe, RZS je izračunao da je nakon tri kvartala 2023. godine međugodišnji rast cena u toj grupi iznosio 11,7 odsto.

    Najveći uticaj na rast ove grupe imalo je poskupljenje struje za domaćinstva od 21,3 odsto i rast cene ogreva za 26,3 odsto, zbirno učestvujući u strukturi međugodišnje stope rasta inflacije potrošačkih cena u prva tri kvartala 2023. sa 12,5 odsto, ukazali su analitičari RZS u „Trendovima“.

    U strukturi međugodišnje stope rasta cene čvrstih goriva od 26,3 odsto, rast cene drva za ogrev činio je 63,3 odsto, dok su ostalo činili cena mrkog uglja, lignita i cene usluga prevoza uglja i seče drveta.

    Podsetimo da RZS prognozira da će inflacija u četvrtom tromesečju ove godine iznositi oko osam odsto, a za celu 2023. godinu oko 12,6 odsto.

    Na osnovu modela vodećeg indikatora potrošačkih cena (IPC RZS) prognoziran je međugodišnji rast cena u prvom kvartalu 2024. godine od oko 5,3 odsto.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp

    Tagovi:

  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija