Može li novi zakon o trgovačkim praksama da obuzda rast cena
Zakon o trgovačkim praksama trebalo bi da uvede red u odnose između trgovaca, proizvođača i dobavljača. Profesor na Ekonomskom fakultetu Veljko Mijušković smatra da je to samo jedan korak ka uređenijem tržištu, kao i da će kontrola biti ključna kako bi se videla puna primena zakona. Ovaj zakon neće direktno sniziti cene, ali može stvoriti preduslove da do pojeftinjenja dođe, naglašava Mijušković.

Vlada Srbije usvojila je Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda. Taj zakon donosi se prvi put u Srbiji i predstavlja važan iskorak u uređenju unutrašnjeg tržišta.
„Sa izmenama zakona o trgovini i sa zakonom o zaštiti potrošača, on će činiti jedan integralan paket koji bi konačno trebalo da uvede trajniji red s obzirom na to da je prethodno definisana uredba bila ograničenog vremenskog karaktera i ne bi mogla da ima ovo dejstvo“, navodi Mijušković za RTS.
Objašnjava da ovaj zakon neće direktno sniziti cene, ali može stvoriti preduslove da do pojeftinjenja dođe.
Kako navodi, zakon će jasno definisati šta su fer, a šta nefer trgovačke prakse. Potpuno nedozvoljene prakse, koje se nalaze na takozvanoj „crnoj listi“, biće eliminisane, dok će postojati i kategorija „sivih“ praksi koje će biti predmet dodatnih provera.
„Znači, on treba da pomogne da se urede odnosi između najjače karike u lancu – u ovom slučaju to su maloprodaje, i ostalih entiteta, konkretno dobavljača, proizvođača koji bi trebalo da imaju najveći benefit od ovog zakona“, naglasio je Mijušković.
Rokovi plaćanja i zabrana nefer troškova
Jedna od važnih novina odnosi se na rokove plaćanja i nametnute troškove koje trgovci prebacuju na proizvođače.
„Sprečiće se probijanje rokova plaćanja, ali i dodatni nefer troškovi koje trgovci prebacuju na proizvođače i dobavljače – poput marketinških nameta ili ekstremno visokih troškova za ulistavanje proizvoda“, kaže Mijušković.
Naglašava da će bilo kakve vrste ucena ka proizvođačima, odnosno dobavljačima, biti eliminisane.
„S obzirom na to da neće postojati ta kategorija troškova ili ne bi smela da postoji ka dobavljačima, odnosno proizvođačima, napraviće se prostor da dođe do redukcije cena. Naravno, opet u finalu to nije jedini momenat, postojaće i drugi troškovi koji to opredeljuju – logistički troškovi, troškovi zarada, energenata, ali sada već možemo reći da je jedna karika u lancu relaksiranija i da bi posledično to trebalo da dovede do nižih cena“, objašnjava Mijušković.
Prema predloženim pravilima, rok plaćanja za lako kvarljive poljoprivredne proizvode biće do 30 dana, a za ostale prehrambene proizvode do 60 dana.
„Uvodite jednu izvesnost u odnose između učesnika u lancu snabdevanja“, dodaje Mijušković.
Ukazuje da se zakon u velikoj meri oslanja na direktive Evropske unije i praksu koja već postoji u brojnim evropskim zemljama.
„Slična zakonska rešenja postoje u brojnim državama EU. Mi smo se ugledali na najbolje evropske prakse, uz uvažavanje specifičnosti lokalnog tržišta“, navodi Mijušković.
Maloprodaja kao najjača karika u sistemu
Govoreći o odnosu snaga na tržištu, Mijušković ističe da je jačanje maloprodajnih lanaca globalni trend.
„Trenutno najjača karika u lancu snabdevanja postaju maloprodavci. Ranije su to tradicionalno bili proizvođači, ali se taj odnos vremenom menjao“, kaže Mijušković.
Cilj zakona, dodaje, nije napad na trgovce, već uspostavljanje ravnoteže i sprečavanje zloupotrebe tržišne snage.
„Ono što želimo jeste da napravimo balans i da se spreči bilo kakva zloupotreba tog položaja“, naglašava Mijušković.
Ko će kontrolisati tržište
Da bi ovaj zakon dao rezultate, presudna će biti njegova primena, smatra Mijušković.
„Videćemo na delu koliko će postojati ne samo sposobnost, nego i kapacitet da se kontrola sprovede u delo. Super je kada nešto definišete, ali ako ga ne sprovodite u delo, onda to ne valja“, poručuje Mijušković.
Kontrolu će sprovoditi Komisija za zaštitu konkurencije, resorno ministarstvo i tržišna inspekcija.
„Moramo mnogo ažurnije i doslednije raditi, jer time šaljemo poruku da sa državom nema šale. Znači, ne možete sporadično sprovoditi određene reforme, već morate kažnjavati, imati jasnu politiku da bismo konačno ovo što smo doneli kao zakonsko rešenje, što je uostalom i najbolja evropska praksa, mogli da efektuiramo na delu“, ističe Mijušković.
Zakon, kako dodaje, predviđa i kategoriju uzbunjivača koji će ukazivati na nefer trgovačke prakse.
„To je još jedan od načina da se novi jedan entitet involvira i ukaže na eventualni propust ili problem u lancu snabdevanja“, dodaje.
Prvi efekti nakon usvajanja
Prema njegovim rečima, prvi efekti zakona mogli bi se videti relativno brzo nakon njegovog usvajanja.
„Vrlo brzo ćete videti rezultate. Prvo što možete videti vrlo verovatno će biti neke vrste postupaka koji će krenuti da se vode protiv onih trgovina koji insistiraju na negativnim, odnosno nefer praksama. To će svakako biti medijski praćeno“, kaže Mijušković.
Navodi i da je resorno ministarstvo istaklo da se veoma pomno prate aktivnosti trgovinskih lanaca, ali i ostalih u lancu snabdevanja, i da ukoliko dođe do određenih problema na bazi ovog zakona, biće pokrenuti postupci.
„Zato je važna ta strana kontrole. Ako budemo imali dobru kontrolu, tim pre će se, odnosno brže, videti rezultati zakona“, poručuje Mijušković.
Ipak, naglašava da je zakon samo jedan korak ka uređenijem tržištu.
„To je važan korak, ali samo korak. Potrebna je i veća konkurencija, dosledna kontrola i istrajnost u primeni“, zaključuje Mijušković.
