• Na izlogu jedno, u radnji drugo – da li su sezonski popusti često samo mamac

    Sniženja, po pravilu, dovedu veliki broj kupaca u radnje. Tako trgovci i u Beogradu beleže veće gužve od 1. jula, kada sniženja počinju. Na šta treba da obratimo pažnju da nas sniženja ne bi, umesto obradovala, neprijatno iznenadila.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Na izlogu jedno, u radnji drugo – da li su sezonski popusti često samo mamac
    Foto: Pixabay

    U vreme kada su letnje rasprodaje bile relativno nepoznata praksa, neko je u šali na natpis sejl (SALE) na jednom izlogu dopisao – „Sale nije ovde“. A šta se događa sada kada se Sale vratio, ili kada su sezonske rasprodaje postale i zakonska obaveza?

    Po Zakonu o trgovini, sezonsku garderobu po nižim cenama možemo da pazarimo dva puta godišnje – od 1. do 15. jula i od 25. decembra do 10. januara. Za neke je ovo prilika da ugrabe komad iz snova, za neke je mnogo toga i dalje nedostižno.

    „Ono što je bitno naglasiti i kod letnjeg i kod zimskog sniženja, evo sad konkretno kod letnjeg, da na rafu ne sme da se nađe zimska garderoba, znači mora garderoba da odgovara baš tom godišnjem dobu. Na prvi pogled na dobitku su i potrošači i kupci, ali samo ako znaju svoja prava jer je velik broj obmanjujućih praksi i marketinških trikova“, kaže Gordana Sredanović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

    Osim sezonskih sniženja, postoje akcije i rasprodaje. Akcije mogu da traju najviše 30 dana, a termin rasprodaja koristi se samo u slučajevima kada trgovac zatvara radnju i tada sniženje traje dok traju zalihe. Za sve postoje pravila, navodi RTS.

    Letnje sniženje traje, a cene su veoma primamljive. Ipak, u radnji je dosta onih koji „samo gledaju“. Kako kažu, poučeni neki prethodnim iskustvom naučili su da budu oprezni jer trgovci nekad namerno podignu cenu pre sniženja, a onda ponovo pod maskom sniženja samo vrate na staru.

    Na izlogu jedno – u radnji drugo. Sniženje do 70 odsto, a zapravo 50 odsto, pa i manje. Natpisi sitnim slovima često kriju odgovor na pitanje – zašto na kasi račun bude viši nego što smo očekivali.

    „Najčešći vid prevare su tzv. lažna sniženja, odnosno kada je cena ista ili čak viša nego pre kupovnog podsticaja. Tu će onda nove zakonske regulative da zaštite kupce, jer je trgovac u obavezi da najmanje 30 dana ima oglašenu prethodnu cenu pre isticanja novog kupovnog podsticaja“, objašnjava Vesna Perinčić iz Republičke unije potrošača.

    Zakon još kaže da prodavac mora jasno i nedvosmisleno da objavi sve u vezi sa sniženjem – koji artikli su sniženi, za koliko i do kada. Često kršenje ovih pravila prolazi neopaženo, ali ako tržišna inspekcija uoči nepravilnosti u radu prodavca, izriče kazne od 50.000 do dva miliona dinara.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp

    Tagovi:

  • Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Vojvodina

    Svežije i mestimično s kišom

    Pred nama je promenljivo i svežije vreme, ujutro i pre podne iznad većeg dela zemlje biće pretežno oblačno, mestimično s kišom, osim na kraju jugu i jugoistoku gde će biti pretežno […]