• Nephodna povećana pažnja svih učesnika u saobraćaju

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info
    Saobraćajni traumatizam sa svojim posledicama, odnosno visokom stopom smrtnosti, povređivanja i invaliditetom, predstavlja opterećenje celog društva, a ne samo sistema zdravstvene zaštite.
     
    Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), danas u svetu u saobraćajnim nezgodama smrtno strada 1.300.000 ljudi godišnje, a više od polovine stradalih osoba su pešaci, biciklisti i motociklisti.
     
    Kada je reč o bezbednosti dece u saobraćaju, u 2020. godini u Srbiji je u saobraćajnim nezgodama poginulo je 13 dece (dvoje u svojstvu bicikliste, četvoro dece u svojstvu pešaka i sedmoro dece u svojstvu putnika u automobilu).
     
    Sa javnozdravstvenog aspekta deca i mladi su posebno ranjiva kategorija učesnika u saobraćaju, jer je u ovom uzrastu saobraćajni traumatizam vodeći uzrok smrti i invalidnosti.
     
    U cilju smanjenja broja poginulih i povređenih lica potrebno je da se ukaže na značaj preventivih mera i prevencije povređivanja u saobraćaju.
     
    MERE BEZBEDNOG PONAŠANJA U SAOBRAĆAJU:
     

    • Sigurnosni pojas bi trebalo da koriste odrasli koji su u vozilu. Vezivanje sigurnosnog pojasa za sve putnike u vozilima smanjuje rizik od teških povreda za oko 40–60%.

    • Upotreba dečijih autosedišta (sedišta za bebe, malu decu i stariju decu) veoma su efikasna u prevenciji smrtnih ishoda u svojstvu putnika u vozilima. Pravilno korišćena autosedišta smanjuju stopu smrtnosti prilikom sudara vozila od 71% (odojčad) i 54% (mala deca).

    • Zabranjeno je korišćenje mobilnog telefona svim učesnicima u saobraćaju. Korišćenje handsfree ili bluetooth slušalica treba svesti na minimum, jer i najmanje ometanje u vožnji može biti fatalno. Pažnja se smanjuje za 50% korišćenjem mobilnog telefona u toku vožnje.

    • Prilagođena brzina kretanja, npr. smanjenje prosečne brzine kretanja od 5% može da dovede do smanjenja ukupnog broja sudara za 30%.

    • U vreme slava, novogodišnjih i božićnih praznika konzumira se alkohol što dovodi do euforije, smanjenja koncetracije i smanjene pažnje. Oni koji voze ne smeju da konzumiraju alkohol. Vozači pod dejstvom alkohola često nisu ni svesni da su im brzina reagovanja, sposobnost donošenja odluka i procenjivanje umanjeni, a sva čula „oslabljena”. Sve navedeno povećava rizik za nastanak saobraćajnih nezgoda, čak i dan nakon slavlja.

    • Vozačima koji su konzumirali psihoaktivne supstance i lekove sa negativnim dejstvom na vožnju zabranjeno je da upravljaju motornim vozilima.

    • Roditelji čija su deca nedavno položila vozački ispit ne bi trebali da dopuste da deca sama upravljaju vozilom u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima, pogotovo tokom sezone slava i praznika.

    • Ukoliko se upravlja vozilom u neposrednoj blizini tržnih centara i drugih mesta za kupovinu, zbog pretpraznične atmosfere i većeg broja učesnika u saobraćaju, neophodna je dodatna opreznost.

    • I pešaci bi trebali da budu dodatno oprezni: da prilikom prelaska ulice koriste obeležene pešačke prelaze i svetlosnu signalizaciju.

     
     
    Pažnja i tolerancija svih učesnika u saobraćaju preduslov su za sigurnu i bezbednu vožnju.
     
     

    Saobraćajni traumatizam sa svojim posledicama, odnosno visokom stopom smrtnosti, povređivanja i invaliditetom, predstavlja opterećenje celog društva, a ne samo sistema zdravstvene zaštite.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Exit umesto u Novom Sadu pravi događaje u Crnoj Gori

    Organizatori Exita saopštili su da, "nakon što je najavljeno da se festival ove godine neće održati u Srbiji usled niza političkih pritisaka zbog podrške studentskim protestima, Exit započinje […]