• Obilne kiše podigle cenu crnog luka

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Ove sezone će ga biti manje nego ranijih godina, zbog čestih kiša koje su umanjile prinose i kvalitet, ali profesionalni povrtari očekuju da će uspeti da pokriju troškove proizvodnje, dok će potrošači luk i dalje plaćati skupo, od 160 do 180 dinara kilogram.

    Prošle godine, podsećamo, luk smo plaćali na pijacama i u marketima po upola nižim cenama od sadašnjih. Doduše, i cene u veleprodaji su bile tada skoro upola niže od sadašnjih 75 do 80 dinara po kilogramu, a razlika u cenama između maloprodaje i veleprodaje i onda i sada se preliva u yepove trgovaca.

    Veliki povrtar Dragan Guljaš iz Silbaša u opštini Bačka Palanka izjavio je za „Dnevnik” da su troškovi proizvodnje bar za 50 odsto viši nego lane, zbog hemijskih zaštitnih sredstava koje su proizvođači morali da koristi za trećinu više nego ranijih godina, jer je bezmalo svakodnevno bilo kišno vreme.

    Vlažna klima doprinela je pojavi bolesti, pa smo svakih četiri do sedam dana morali da koristimo zaštitna sredstva da bi se povrće održalo zdravo i razvijalo, što je znato uvećalo troškove proizvodnje. Hemija je skuplja 20 do 30 odsto u odnosu na prošle godine, a trebalo ju je i do 30 odsto više nego ranijih godina – kazao je Guljaš.

    Posejano više od 4.000 hektara

    Koliko je crnog luka posejano jesenas još se ne zna pouzdano, ali prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u proleće 2022 godine luk je skinut sa 4.114 hektara i dobijeno je 35.031 tona, a prosečna prinos je bio oko 8,5 tona po hektaru.

    – Možda je jesenas zbog dobre cene posejano više, ali te podatke statistika će imati tek na kraju godine – kazao je master poljoprivredni inženjer – asistent na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Đorđe Vojnović.

    Skrenuo je pažnju na to da profesionalni povrtari, a njih nema baš puno, mogu da ostvare prinos i do stotinu tona po hektaru.

    – Toliki prinosi se mogu dobiti direktnom setvom i taj luk se koristi za svežu potrošnju, dok luk iz malih glavica – arpayik ide na sušenje za potrebe prehrambene industrije – kazao je sagovornik „Dnevnika”.

    Koliko će ga ove godine koštati setva luka Guljaš kaže da nije još napravio račun, ali, napominje, da bi sigurno jefinije prošao da je uključio sistem za navodnjavanje, koji ove sezone nije bio potreban.

    Kilogram luka naveliko košta 75 do 80 dinara i za te pare kaže sagovornik „Dnevnika“, očekuje da će uspeti da pokrije troškove proizvodnje, premda će prinosi biti skoro prepolovljeni nego u solidni godinama.

    – Ranijih godina luka je kod profesionalih povrtara bilo od 80 do stotinu tona po hektaru, ali ove godine od jesenje setve očekuje se prinos od 40 do 50 tona po hektaru. Pojedini profesionalni povrtari neće imati ni toliko, već oko 30 tona – podvukao je Gušljaš.

    Zbog loše godine, kaže, luk će biti skup i dalje. Čak ni uvozni neće spustiti cenu koštanja na domaćem tržištu jer kilogram uvoznog, kojeg trenutno nema na domaćem tržištu, naveliko košta 120 dinara.

    – Nemamo, bar za sada, uvoznog luka i nadam se da ga nećemo ni imati, jer ga imamo dovoljno za domaće potrebe – kazao je Guljaš i dodao da naš luk od kada je krenulo vađenje povrća, osim u domaće markete i veletržnice, ide i u zemlje u okruženju: Severnu Makedoniju, Hrvatsku, Albaniju…

    Ove sezone će ga biti manje nego ranijih godina, zbog čestih kiša koje su umanjile prinose i kvalitet, ali profesionalni povrtari očekuju da će uspeti da pokriju troškove proizvodnje, dok će potrošači luk i dalje plaćati skupo, od 160 do 180 dinara kilogram.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Običaji i simbolika farbanja jaja

    Među najstarijim hrišćanskim običajima je farbanje jaja na Veliki petak kao spomen na nevino prolivenu krv i vaskrsenje Hristovo. […]

    Oblačno uz slabu kišu, posle podne vedrije

    Ujutru se ponegde očekuje slab prizemni mraz uz pretežno oblačno vreme u prvom delu dana, ponegde sa slabom kišom, a na visokim planinama sa slabim snegom, dok se posle podne očekuje postepeno […]

    NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

    Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne od 4,5 odsto i […]

    NBS: Smanjene devizne rezerve

    Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS), kako je objavila danas, na kraju marta ove godine iznosile su 28,48 milijardi evra i u odnosu na kraj februara smanjene su za 1,33 milijarde […]

    Smena sunca i oblaka

    Nakon hladnog jutra sa slabim prizemnim, a ponegde i slabim mrazem na dva metra visine, tokom prepodneva pretežno […]