• Posle epidemije sledi: Rorganizacija gradova, elektronsko prepoznavanje i praćenje građana…

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    013 Info

    Zbog pandemije korona virusa u mnogim gradovima od Amsterdama do Singapura, uvedene su vanredne mere, život je reorganizovan, poboljšani samoodrživost, bezbednost životnih namirnica i životni standard, summa summarum uvedene su nove norme urbanog života, ocenjuje Rojters.

    U mnogim svetskim gradovima vlasti nastoje da poboljšaju mobilnost i uvode više biciklističkih traka, a čitave četvrti se zatvaraju za saobraćaj motornih vozila.

    Gradonačelnica Pariza An Idalgo radi na projektu „Grad četvrt časa“, s ciljem da se građanima omogući da sve svoje dnevne obaveze mogu da obave peške, za 15 minuta, a gradske vlasti Amsterdama su najavile početkom meseca da će se razvojna politika grada ubuduće zasnivati na modelu unapređenja socijalnih i ekoloških uslova života.

    Kejt Rovort, ekonomista iz Velike Britanije napravila je studiju u kojoj se ukazuje na potrebu da se u budućnosti obezbedi minimum životnih uslova za svakog stanovnika grada koji podrazumeva redovnu ishranu, vodosnabdevanje, stalno prebivalište, propisne sanitarne uslove, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

    Međutim, tehnologija elektronskog prepoznavanja i praćenje građana koja se od Pekinga do Praga koristi za kontrolu samoizolacije tokom pandemije, biće korišćena i nakon pandemije, što bi, prema mišljenju nekih, moglo biti zloupotrebljeno.

    „Ova kriza je potpuno razotkrila elementarne nedostatke u našim urbanim organizacionim sistemima i nametnula potrebu da se preispitaju sve dosadašnje norme i mehanizmi. Čak i ako ne bude fundamentalnih promena politike odmah nakon krize, nadamo se da će sistem organizovanja kakav danas poznajemo i primenjujemo, u dogledno vreme biti preispitan i unapređen“, predviđa Luiz Hag iz organizacije Svetska mreža za praćenje osnovnih prihoda.

    Pandemija korona virus nije prva zdravstvena kriza koja će nametnuti potrebu za reorganizovanjem života u urbanoj sredini.

    Nakon epidemije kolere u Londonu 1830. godine u prestonici Velike Britanije značajno je poboljšana kanalizaciona i vodovodna infrastruktura, a u Njujorku je, nakon epidemije tuberkuloze početkom XX veka, gradska uprava odlučila da proširi mrežu javnog prevoza i modernizuje uslove stanovanja.

    Zbog pandemije korona virusa u mnogim gradovima od Amsterdama do Singapura, uvedene su vanredne mere, život je reorganizovan, poboljšani samoodrživost, bezbednost životnih namirnica i životni standard, summa summarum uvedene su nove norme urbanog života, ocenjuje Rojters.

     
     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srbija

    Sutra toplo i promenljivo oblačno

    Republički hidrometeorološki zavod saopštio je da će sutra biti promenljivo oblačno i toplo vreme, sa sunčanim […]