Postoji li idealno vreme za brak
Srednjoškolci kažu da su idealne godine za stupanje u brak između 26. i 30. Do tada treba rešiti stambeno pitanje, obezbediti ekonomsku nezavisnost, što znači imati posao za stalno, pokazuje istraživanje Ministarstva za brigu o porodici i demografiju sprovedeno pre dve godine.

Jedno su planovi, drugo je život. Zašto imamo utisak da danas mladi sve kasnije stupaju u brak. Koliko mladih zaista stupi u brak između 26. i 30. godine?
„Što se tiče pomenutog uzrasta mladih za ulazak u brak, u Srbiji su to kasne dvadesete. U tom periodu do četrdeset odsto mladih stupi u brak. Treba reći da metodološki to nije uporediv raspon, koji je uzet u istraživanju za godine od 26. do 30. i očigledno je da demografi nisu bili uključeni u formulaciju uzorka. Grupa koja obuhvata kasne dvadesete, sklopi uglavnom u tom periodu prvi brak”, rekao je putem viber uključenja za RTS prof. dr Petar Vasić.
Ističe da je tokom ranijeg perioda udeo populacije koja sklapa brak u ovom uzrastu bio veći. Proces obrazovanja se produžava, pa se odlažu i brak i rađanje.
Muškarci sa 34 godine prvi put stupaju u brak, a žene sa 31, prema podacima Zavoda za statistiku.
Šta sve utiče na odluku ulaska u brak?
„Na ulazak u brak utiču mnogi faktori i sazrevanje se odužilo, zbog načina života mladih. Mladi biraju da se usavršavaju, da budu što konkurentniji na tržištu, pa se brak odlaže. Dosta mladih je nezaposleno, nema rešeno stambeno pitanje, a sve to utiče na odluku”, rekla je psiholog Jelena Milošević.
Da li mladi kasnije postaju ekonomski nezavisni nego nekada njihovi roditelji? Koliko uopšte ekonomski status utiče na odluku o vezivanju za partnera?
„Prosečne godine za stupanje u brak, prema RZS-u, za žene su 29, a za muškarce 32 godine. Interesantno je da je već više od sto godina u Srbiji razlika u godinama između muškarca i žene tri godine”, rekao je profesor.
Navodi da ekonomska nezavisnost predstavlja osnovni preduslov za brak, a odluka o sklapanju braka dolazi u trenutku kada mladi imaju već neki duži staž u neformalnoj zajednici.
Odgađanje osamostaljivanja odgađa i psihološko sazrevanje
„Finansijski momenat je veoma važan, jer kada stupate u brak, važno je da se brinete o porodici. Odgađanje osamostaljivanja odgađa i psihološko sazrevanje. To je jako važan faktor, jer ako ste kod roditelja, nemate mogućnost da probate život. Tu se gube uverenja o sopstvenim sposobnostima. Važne su i porodične dinamike za osamostaljivanja mladih ljudi”, rekla je psiholog..
Kakva je uloga roditelja i porodice? Koliko se očekuje da im pomognu i koliko pomažu?
„Današnje moderne porodice postavljaju se zaštitnički prema mladima. Prema drugom istraživanju urađenom u Srbiji, za populaciju od 15 do 30. godina, ključne uloge na mlade imaju roditelji. Sve to ne ide u prilog afirmaciji normalnog braka”, rekao je profesor.
Kako je istakla psiholog Jelena Milošević, nije moguće živeti život da sve završimo, pa ćemo onda živeti. Ne treba čekati sve uslove. Mada ne treba ni ulaziti u nerealne situacije.
„Da biste imali svoju porodicu, da biste bili dovoljno dobar roditelj, dobar partner, morate da budete psihološki zreli i nezavisni. Mladi danas dolaze na psihoterapije, kako bi pre zasnivanja porodice razrešili neke dileme, kako bi porodica bila uspešna. Mir u kući je važniji, finansije su sekundarne”, rekla je psiholog Jelena Milošević.