Potreba za stranim radnicima sve veća – nedostaju i majstori i inženjeri
Uvoz radne snage postaje nužnost – najviše ih je u građevini, ugostiteljstvu i saobraćaju Broj stranih radnika u Srbiji raste iz godine u godinu, sve češće ih vidimo za volanom autobusa, na gradilištima, u ugostiteljstvu, maloprodaji, dostavi i industriji. Najčešće se zapošljavaju u sektorima gde domaće radne snage nema dovoljno.

Prema poslednjim brojkama, u Srbiji je zaposleno nešto više od 50.000 stranih radnika, ali taj broj stalno raste, rekla je za RTS Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
Kako ističe, najviše radnika dolazi iz Rusije, ali i iz Kine, Turske, Nepala, Bangladeša, Indije i Kube.
Nedostaju i majstori i inženjeri
Srpska privreda ima velike potrebe za stranom radnom snagom, jer u svim sektorima postoji deficit radne snage.
„Jedan deo naših ljudi je otišao u inostranstvo, a mladi nisu zainteresovani da se školuju za ova zanimanja. Tako se stvorila praznina koju moramo da popunimo“, objašnjava Jevtović.
Dodaje da nedostaju i radnici nižih kvalifikacija i visokoobrazovani stručnjaci.
„U građevini su potrebni i zidari i keramičari, ali i građevinski inženjeri. Slično je i u drugim sektorima“, naglašava.
Jednostavnija procedura za radne dozvole
Od prošle godine na snazi su izmene Zakona o zapošljavanju stranaca koje su pojednostavile proceduru.
„Sve se podnosi elektronski, više nije potrebno ići od šaltera do šaltera. U roku od mesec dana radnici dobijaju jedinstvenu boravišnu i radnu dozvolu do tri godine“, ističe Jevtović.
Ona dodaje da radnici sada mogu i da menjaju poslodavce, što je izjednačeno sa pravima domaćih radnika.
Izazovi adaptacije i predrasude
Prilagođavanje stranih radnika nije uvek lako, a najveća prepreka je jezička barijera, pa poslodavci često obezbeđuju prevodioce.
„Prisutne su i kulturološke razlike, ali većina njih ne planira da ostane trajno, već dolazi na nekoliko meseci ili godina“, objašnjava Jevtović.
Iako se povremeno javljaju predrasude, ona naglašava da su „strani radnici realnost“ i da se Srbija, kao i druge zemlje, mora navikavati na njihovo prisustvo.
Jedan od koraka ka uređivanju sistema jeste lista deficitarnih zanimanja koja bi trebalo da olakša zapošljavanje stranaca.
„Ta lista je završena i poslata Vladi na usvajanje. Planirano je da bude usvojena do kraja juna, ali za sada nemamo novih informacija“, kaže Jevtović.