Raste broj zemljoradnika koji koriste osiguranje, ali nedovoljno
Industrija osiguranja iz godine u godinu beleži značajan rast kada je reč o premijama osiguranja, ali i tehničkih rezervi, dok osiguranje od auto-odgovornosti ima dominantno učešće, izjavila je predsednica UO Udruženja osiguravača Srbije i IO „Dunav osiguranja” Ivana Soković.
Podeli vest:
– Ohrabrujuće je to što značajno raste osiguranje imovine, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, dok osiguranje poljoprivrede ima rast, ali još nezadovoljavajući – rekla je Sokovićeva na konferenciji „Srpski dani osiguranja”, koja se održava na Zlatiboru, a prenosi Tanjug.
U Srbiji je 2020. bilo osigurano svega 12 odsto ukupnih poljoprivrednih površina koje se obrađuju, a prema podacima iz 2023, bilo je pokriveno oko 15 procenata. To znači da je broj poljoprivrednika koji ova izdvajanja vidi kao trošak, a ne kao sigurnost u poslovanju, i dalje veliki.
Ranije je razlog za ovakvo stanje, kako su govorili neki od anketiranih poljoprivrednika, bila ponuda osiguravajućih kuća koje nisu bile najbolje prilagođene tržištu, uprkos sve očiglednijim potrebama za novim vidovima osiguranja zbog klimatskih potreba.
Međutim, ukoliko se danas pogledaju ponude najvećih osiguravača koji posluju u Srbiji, postoje široke mogućnosti zaštite useva (plodova), ali i životinja. Za biljnu proizvodnju, koja je pod najvećim rizikom uz osnovna osiguranja (grad, požar, udar groma), poljoprivrednici mogu i dodatno da se osiguraju od dopunskih rizika: poplava, oluja, prolećnog i jesenje mraza, zimskog izmrzavanja…
Kako na svom sajtu navodi Udruženje osiguravača Srbije (UOS), u prethodnih nekoliko godina našu zemlju su redovno pogađale elementarne nepogode sa katastrofalnim posledicama. A nevreme je, ističe se, u stanju da za samo nekoliko sati umanji rod pšenice, kukuruza, suncokreta ili drugih kultura za više od 50 procenata. Dodatni problem je količina i kvalitet roda za naredne godine, jer elementarna nepogoda negativno utiče na kvalitet zemljišta. Klasično osiguranje štiti od rizika požara, grada i groma i tu polisu poseduje 90 odsto osiguranih, prema njihovim podacima.
– Mnogo manje je poljoprivreda osigurana od oluje, jesenjeg ili prolećnog mraza, poplave ili gubitka količine i kvaliteta ploda. To su dopunske polise koje se kupuju uz osnovnu. Zaboravlja se da su ti rizici na ovim prostorima sve češći i da nanose gubitke na više godina, kao i da su prognoze da će klima biti sve ekstremnija – navode u UOS-u.
I dodaju da je stočarstvu moguće osigurati goveda, ovce, koze, svinje, živinu i konje. Osiguranje pokriva rizike uginuća ili prinudnog klanja životinja nastalog kao posledica prirodnih rizika, nesrećnih slučajeva ili bolesti. Postoje i dodatni paketi osiguranja kojim su, recimo, pokrivene opasne zarazne bolesti. I jedno od najvažnijih pitanja koje poljoprivrednici postavljaju – koliko košta osiguranje u poljoprivredi?
Prema računici osiguravača, za osiguranje poljoprivrednih kultura treba izdvojiti 2–5 odsto vrednosti proizvodnje, odnosno onoga što će se dobiti kada se proda letina. Osiguravači su takođe omogućili da se premija plati posle žetve, a da se prilikom kupovine polise plati samo pet odsto na ime poreza.
Podeli vest:
