Rekordna vrednost srebra, cena od početka 2025. porasla 113 odsto
Poskupljenje zlata već dugo ne iznenađuje, ali je sada i srebro dostiglo istorijski maksimum od 60 dolara po unci.

Ponuda se topi, likvidnost nestaje, a investitori beže ka plemenitim metalima pod pritiskom globalnih rizika i očekivanog smanjenja kamata federalnih rezervi, piše RTS.
Istovremeno, masterkard otvara vrata stabilkoinu i to u trenutku kada je kriptotržište najnestabilnije u poslednjoj deceniji, a 95 odsto bitkoina već izrudareno.
Broker Branislav Jorgić kaže za RTS da su na svetskoj političkoj i ekonomskoj sceni velike turbulencije i u takvim uslovima je očekivano da cene određenih finansijskih proizvoda rastu.
„Investitori beže iz onoga što smatraju nedovoljno sigurnim. Od početka godine cena srebra porasla je 113 odsto, više nego duplo“, ističe Jorgić.
Kako kaže, trenutna cena srebra po finoj unci iznosi 62 dolara.
„Važan faktor za srebro i zlato, ali i generalno, jeste pad vrednosti dolara. Dolar je od početka godine pao 12 odsto, s obzirom da se cena izražava u dolarima, onda je normalno da cena ode gore da bi oni koji prodaju srebro dobili realnu vrednost“, kaže Jorgić.
Navodi da je teško predvideti da li je rast cena ulaz u jedan super talas rasta vrednosti srebra ili u potencijalni talas hlađenja.
„Teško je to sada predvideti, ali s obzirom da je već otišlo na 113 odsto, u najmanju ruku ne očekujemo da će to sada rasti i sledeće godine u istim procentima“, objašnjava Jorgić.
Ističe da će rast cene zavisiti, između ostalog, i od geopolitičkih odnosa i upotrebne vrednosti.
Volstrit upozorava da je zlato i dalje sigurnije od srebra.
„Imajući u vidu veću upotrebnu vrednost srebra, uz to da je svrstano u listu retkih metala, mislim da će i dalje biti na ceni“, ističe Jorgić.
Kako kaže, srebro je dostupno i malim ulagačima koji nemaju velike budžete.
„Kod nas imate u ponudi investiciono srebro koje je standardnog kvaliteta i oblika, pločice ili poluge od 100 grama koje vrede 45 hiljada dinara, one od 333 grama vredne 107 hiljada dinara i poluge koje su teške pet kilograma i koje vrede milion i 530 hiljada dinara trenutno“, objasnio je Jorgić.
Cena bakra takođe ide gore i porasla je za 35 odsto.
„Srbija poseduje rudu bakra, zlata i srebra. Tako da i cene tih metala pogoduju nama. Imamo i Ziđin koji vrši eksploataciju rude u Boru, njihove akcije se kotiraju na berzi u Hongkongu. Cena akcija Ziđina je porasla 131 odsto“, rekao je Jorgić.
Procenjuje se da je prošle godine promet zlata bio oko 100 miliona evra.
Kada je u pitanju pad vrednosti bitkoina, Jorgić kaže, da je verovatno uticao i na pad interesovanja kod onih koji rudare bitkoine.
„Imate određene algoritme preko kojih nalazite taj bitkoin i on je onda novi na tržištu. Osim tog novog, vi imate i ono prethodno rudarenje. S obzirom da je relativno mala količina bitkoina koja će u narednom periodu biti izrudarena, možemo očekivati i rast cene“, objašnjava Jorgić.
Sve češće banke razmišljaju o povezivanju sa tradicionalnim načinom finansiranja bitkoina. U Luganu je omogućeno plaćanje pregleda kod lekara u kriptovalutama.
„Ja nemam veliko poverenje u kriptovalute generalno. Nemate tu neku masovnu upotrebu, ali ja bih dodao da Evropska unija i komisija rade na projektu digitalni evro“, ističe Jorgić.
Dodaje da digitalni evro nije nova valuta, već drugi oblik postojeće.
„Projektovano je tako da vi imate evre na svom računu, odete u banku i prebacite u digitalni novčanik. Onda to dobija isti status kao keš, samo što nije u papirnom, već u elektronskom obliku. Očekujem da će razvoj digitalnih valuta ići više u tom pravcu, da realne valute dobijaju digitalni oblik“, zaključio je Jorgić.
